Kosti dosad nepoznate vrste dinosaura biljojeda otkriveni su u Brazilu, piše Independent.
Tri 'nevjerojatno dobro očuvana' kostura bacaju novo svjetlo na rane vrste dugovratih dinosaura koji su živjeli prije više od 225 milijuna godina.
Ova novootkrivena vrsta koja je živjela puno prije divovskih dinosaura, težila je oko stotinu kilograma, od glave do repa bila duga oko 3,5 metra te visoka oko metar i pol.
Stručnjaci kažu da je ovo otkriće vrlo važno jer pokazuje da su dinosauri bili društvena bića čak i tako ranom stadiju razvoja jer su radije živjeli u grupama nego sami.
Nova vrsta dinosaura nazvana Macrocollum itaquii, daljnji je rođak sauropoda, kasnijih životinja izrazito dugih vratova poput brontosaura koji su se kretali na četiri noge i koji su bili najveće životinje koje su ikada živjele na Zemlji.
Macrocollum itaquii je lutao područjem južne Amerike dok su kontinenti još bili spojeni i tvorili jedan veliki prakontinent Pangeu. Macrocollum, što na latinskom znači 'dugi vrat', možda će pomoći paleontolozima da otkriju kako su sauropodi narasli tako veliki.
Kao i ostali sauropodi, i novootkriveni dinosauri bili su biljojedi, no za razliku od njih hodali su na dvije noge.
Dominantna vegetacija u to vrijeme bile su paprati i golosjemenjače, biljke bez cvjetova koje proizvode češere i sjemenke i kojima su se dinosauri hranili.
Biolog Rodrigo Muller s Federalnog sveučilišta Santa Maria kaže: 'Oblih njihovih zubi upućuje na to da su bili biljojedi. A dugo vratovi pomagali su im da dosegnu hranu na višim granama.'
Muller smatra vrlo značajnim to što je na istom mjestu pronađeno nekoliko kostura.
'To sugerira da su životinje umrle zajedno. A ako su umrle zajedno, vjerojatno su i živjele zajedno što baca sasvim novo svjetlo na način života ovih životinja.'