Čini se da su astronomi korak bliže odgovoru na pitanje što uzrokuje tajanstvene radijske impulse koji dolaze iz dubine svemira, a o čemu se već dugo nagađa, piše Guardian.
Isprva se mislilo da FRB-ovi (Fast Radio Bursts ili 'brzi izboj radiovalova') potječu od eksplodiranih zvijezda, da su odjek neobičnih objekata poput kozmičkih struna, pa čak i udaljeni svjetionici međuzvjezdanih vanzemaljskih brodova.
Nova opažanja podržavaju teoriju da se zapravo radi o brzorotirajućim neutronskim zvijezdama začahurenima u vrlo moćno magnetsko polje.
Ovo objašnjenje je nešto manje kontroverzno od nekih alternativnih teorija, no ipak ukazuje na postojanje ekstremnih magnetskih područja u zasada poznatom svemiru.
'Mislimo da impulsi stižu s neutronske zvijezde koja bi mogla biti stara tek deset ili dvadeset godina no nalazi se u ekstremnom magnetskom okružju', kaže Jason Hessels, suautor nove studije i astronom na Institutu za radio astronomiju u nizozemskom gradu Dwingeloo.
Brzi izboji radiovalova zbunjuju znanstvenike još od njihova otkrića 2007. kad prvi put primijećeni zahvaljujući radioteleskopu Parkes u Australiji.
Iako su ih u početku mnogi zanemarivali smatrajući ih tek pogreškom u podacima, u međuvremenu je otkriveno još 30 sličnih izvora FRB-ova. No za tek jedan od njih, FRB 121102, primijećeno je da se ponavlja. Svi drugi bili su tek jednokratan signal što ih čini iznimno teškim za proučavanje i lociranje njihovog izvora. Pa ipak, signali su mnoge zaintrigirali i pojavile su se mnoge teorije koje pokušavaju objasniti njihovo porijeklo.
Kad je prošle godine ustanovljeno da FRB 121102 dolazi iz smjera jedne neugledne patuljaste galaksije udaljene oko tri milijarde godina od Zemlje, zagonetka o tome što uzrokuje misteriozne signale samo se produbila. Astronomi su izračunali da izvor mora emitirati energije kao 500 milijuna sunca u samo jednoj milisekundi kad je moguće da je signal primjetan i tri milijarde godina nakon događaja.
'Da jedan takav postoji na drugoj strani naše galaksije, on bi ometao radijski program ovdje na Zemlji, a mi bismo primijetili i zasićenje signalom na našim mobitelima', kaže profesor James Cordes, astronom na Sveučilištu Cornell i jedan od autora studije. 'Što god da se tamo događa, vrlo je zastrašujuće. Ne bih želio biti ondje.'
Da bi se došlo do ovih posljednjih saznanja o FRB 121102, korišteni su Green Bank Telescope u West Virginiji u sklopu Brakthrough Listen projekta koji traga za vanzemaljskim životom, te William E. Gordon Telescope u Arecibo opservatoriju u Puerto Ricu.
Astronomi su identificirali 16 novih signala tijekom 10-satnog razdoblja, a po prvi put su primijećene i distorzije u signalima koje pokazuju da su signali prošli kroz vrlo moćno magnetsko polje.
U našoj galaksiji jedini primjer takvog ekstremnog magnetskog okoliša primijećen je u blizini masivne crne rupe u središtu galaksije. Moguće je da neutronska zvijezda koja se nalazi u takvoj poziciji proizvede takav impuls. Druga je mogućnost je da materijal kojeg je izbacila supernova nakon smrti ogromne zvijezde, ostavi neutronsku zvijezdu okruženu maglicom koja bi mogla stvoriti tako jako magnetsko polje.
'Za očekivati je da se vrlo mlada neutronska zvijezda nalazi u nekakvoj kukuljici. Jedini je problem što bi takva maglica morala biti nevjerojatno velika, veća od svega što smo vidjeli u našoj galaksiji', kaže Hessels.
Duncan Lorimer, astronom sa sveučilišta West Virginija, jedan od prvih koji je uopće primijetio FRB, kaže kako su najnovija saznanja vrlo uzbudljiva.
'Ovo dokazuje da impulsi stižu iz vrlo magnetiziranog okoliša.'
Lorimer je dodao da je teorija o neutronskoj zvijezdi moguća, no alternativne mogućnosti ne treba još odbaciti.
Lorimer kaže da je i dalje misterija zašto za većinu FRB-ova nije primijećeno da se ponavljaju, što aktualizira pitanje po čemu se oni razlikuju i jesu li rezultat različitih fenomena.
S time se slaže i profesor Avi Loeb, astrofizičar s Harvarda: 'Možda su neki FRB-ovi povezani s umjetnim radijskim signalima koji potječu od neke vanzemaljske civilizacije. S obzirom da ne znamo odakle FRB-ovi potječu, sve mogućnosti treba sagledati bez predrasuda.'
Astronomi još uvijek ne razumiju okolnosti pod kojima neutronske zvijezde izbacuju tako snažne eksplozije zračenja. Neutronske zvijezde su jedne od najegzotičnijih pojava u svemiru i još je mnogo toga o njima nepoznato. Široke su tek oko 20 kilometara, no samo jedna mala žličica njihovog materijala ima masu od milijardu tona. Jezgra se sastoji od čistih neutrona, a kora im je glatka i 10 milijardi puta jača od čelika.
Hessels kaže kako su astronomi možda precijenili količinu energije izbačenu u svemir jer magnetsko polje funkcionira kao veliko svemirsko povećalo zbog čega se izvori mogu činiti i deset pa i sto puta sjajnijima nego što stvarno jesu.