ČUDO IZ PRAPOVIJESTI

Planinari ni ne znaju da je na Velebitu nekad bilo života! Arheolozi nam otkrili što su sve našli

Iako je danas na Velebitu više planinara i drugih posjetitelja na kratkim izletima nego stanovnika, tijekom povijesti nije bilo tako
 Privatna arhiva

Velebit, po visini četvrtu planinu u Hrvatskoj, ne percipiramo kao područje koje vrvi ljudima. Tamošnja sela uz more često imaju do desetak stanovnika, ona u planini gotovo su sva odavno napuštena, a neka mjesta imaju samo po jednog ili dva stanovnika.

Iako je danas na Velebitu više planinara i drugih posjetitelja na kratkim izletima nego stanovnika, tijekom povijesti nije bilo tako. Ova je planina bila naseljena u svim povijesnim razdobljima, govori nam Morana Vuković, kustostica Arheološkog muzeja u Zadru i voditeljica istraživanja željeznodobnog lokaliteta Gradina Kneževići na Malom Libinju u Parku prirode Velebit.

image
Privatna arhiva

- Arheološki muzej Zadar treću godinu zaredom provodi sustavna arheološka istraživanja ovog područja. Lokalitet Gradina Kneževići jedan je od rijetkih koji pokazuju da se živjelo i na višim predjelima planine, u ovom slučaju iznad 700 metara nadmorske visine. Daje nam važne podatke o životu u prapovijesti na primorskim velebitskim padinama. Inače, sustavna istraživanja na području Velebita prilično su rijetka, kako zbog nedostupnosti i surovosti terena tako i zbog komplicirane organizacije. To se posebno odnosi na lokalitete na višim nadmorskim visinama, poput ovoga - kaže nam kustosica Vuković.

To naselje, na kojem su arheolozi prošli tjedan boravili šest dana, po tipu je gradina, utvrđeno mjesto smješteno na prirodnom uzvišenju, koje je tadašnjim stanovnicima omogućavalo laku obranu u slučajevima kada je za nju postojala potreba.

image
Privatna arhiva

- Položaj ove gradine strateški je važan jer se nalazila uz puteve koji i danas ovuda prolaze povezujući obalu s unutrašnjošću, ali i lokacije uzduž Velebita. Ovaj je lokalitet već poznat u literaturi, a tijekom prošlog stoljeća istražena su dva groba u podnožju same gradine. Naselje je smješteno na prirodnim terasama strmog prirodnog brda, zaštićeno nepristupačnom stjenovitim sjevernom padinom i bedemom s drugih strana. Nekropola se nalazila u podnožju, a sustavnim istraživanjima se obuhvatilo oba područja - objašnjava Morana Vuković.

image
Arheološko istraživanje na Velebitu
foto: privatna arhiva

Prošlotjedno istraživanje provođeno je na području nekropole i jednog grobnog humka u neposrednoj blizini zaselka Kneževići. Učinjena je revizija otprije poznatih grobova te su otkopana još dva groba s ukupno deset pokojnika.

- Pokapani su u zgrčenom položaju, a isto ukopno mjesto koristilo se u više navrata. Oba su groba dala nalaze koji će se detaljno obraditi nakon konzervacije u Arheološkom muzeju Zadar - kaže kustosica, pa nam tumači i što se iz novog istraživanja može zaključiti o nekadašnjim stanovnicima ovog područja.

image
Privatna arhiva

- Potvrđeno je postojanje stambenih objekata, prepoznatljivih po ostacima svakodnevnog života. Nivelirao se kamen živac, odnosno stijene u kršu su se lomile i ravnale kako bi se područje lakše koristilo. Pronađeni su tragovi podnica i ognjišta te brojni ulomci keramike. Stanovnici ove gradine zakapali su se u podnožju naselja u nekropoli na ravnom, jednoj od rijetkih poznatih na ovom području. Međutim, svoje pokojnike su zakapali i u tumule, grobne humke koji su svojevrsna nadgrobna obilježja - kaže kustosica i dodaje da su ti humci bili smješteni uz putove na širem području ove gradine.

image
Arheološko istraživanje na Velebitu
foto: privatna arhiva

Ovo se istraživanje financiralo sredstvima Ministarstva kulture RH te vlastitim sredstvima Arheološkog muzeja Zadar. U njemu su, uz voditeljicu, sudjelovali i viši dokumentarist Robert Maršić, diplomirani arheolog Eugen Motušić te studenti arheologije Sveučilišta u Zadru Leona Mišić, Filip Lukačević i Slavko Šarčević.

image
Privatna arhiva
Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
15. siječanj 2021 06:17