Iako je 1. rujna na sjevernoj hemisferi klimatološki počela jesen, toplinski val zahvatio je Francusku, Veliku Britaniju i zemlje Beneluxa. U ponedjeljak je u londonskoj zračnoj luci izmjereno 30 Celzijevih stupnjeva, no vrhunac toplinskog vala očekuje se tijekom vikenda. Britanski Met Office tako prognozira da će u Londonu u subotu temperatura dostići čak 35 Celzijevih stupnjeva. Srećom, u našoj zemlji neće biti tako vruće, ali i kod nas će tijekom vikenda vladati ljetni temperaturni ugođaj.
Iako još nisu analizirani svi podaci, znanstvenici smatraju kako će ljeto 2023. godine ući u povijest kao najtoplije otkad se kontinuirano mjeri temperatura zraka. Na Zemlji smo tako zabilježili dosad najtopliji lipanj, srpanj i kolovoz. Prema podacima Službe za klimatske promjene Copernicus Europske unije, od lipnja do kolovoza imali smo najtopliji takav period na planetu od početka mjerenja 1940. godine.
Prema podacima Copernicusa, globalna prosječna temperatura ovog je ljeta iznosila 16,77 Celzijevih stupnjeva što je 0,66 Celzijevih stupnjeva iznad prosjeka od 1990. do 2020. godine. Time je za gotovo 0,3 Celzijeva stupnja oboren prethodni rekord ljeta 2019. godine. - Sjeverna hemisfera upravo je imala ljeto ekstrema: s učestalim toplinskim valovima koji su raspirivali razorne šumske požare, štetili zdravlju, ometali svakodnevne živote i nanosili dugotrajan danak okolišu - izjavio je Petteri Taalas, glavni tajnik Svjetske meteorološke organizacije.
No, znanstvenici smatraju da će iduća godina vjerojatno biti još toplija jer je u Tihom oceanu počeo El Niño. Riječ je o prirodnom klimatološkom fenomenu čiji se vrhunac očekuje krajem ove godine, a tijekom El Niña globalne temperature u prosjeku rastu za oko 0,2 Celzijeva stupnja.
- Ovaj El Niño razvija se u toplijem oceanu nego bilo koji prethodni El Niño, pa sa zanimanjem pratimo kako se ovaj događaj razvija u smislu snage i utjecaja - rekla je za CNN Samantha Burgess, zamjenica direktora Copernicusa. - Znanstveni dokazi su poražavajući. Vidjet ćemo sve više klimatskih rekorda i sve intenzivnije i učestalije ekstremne vremenske prilike koje utječu na društvo i ekosustave, sve dok ne prestanemo ispuštati stakleničke plinove - dodala je Samantha Burgess.
Svijet se suočava s porastom broja ekstremno vrućih i vlažnih dana koji ugrožavaju ljudsko zdravlje, pokazala je analiza koju su objavili Washington Post i neprofitna organizacija CarbonPlan.
Do 2030. godine četiri milijarde ljudi, a do 2050. godine više od pet milijardi ljudi najmanje će mjesec dana biti izloženo ekstremnoj vrućini opasnoj po zdravlje. To je golemi porast u odnosu na prijelaz s 20. na 21. stoljeće, kada su ekstremnim vrućinama bile izložene dvije milijarde ljudi. U svojoj analizi znanstvenici su u obzir uzeli i vlažnost, odnosno parametar koji se zove temperatura "mokrog termometra" (računaju se temperatura zraka, Sunčevo zračenje, relativna vlažnost i brzina vjetra). - To je bolji pokazatelj toplinskog stresa - istaknuo je za Washington Post Dan Vecellio s Državnog sveučilišta Pennsylvania. Istraživanja njegova tima pokazuju da je teoretska granica ljudskog preživljavanja temperatura od 35 stupnjeva s vlagom od 100 posto ili 46 stupnjeva s vlagom od 50 posto.
U svojoj analizi CarbonPlan je kao opasnu granicu uzeo temperaturu "mokrog termometra" od 32 Celzijeva stupnja. Analiza pokazuje da bi do 2050. godine Osijek mogao imati šest takvih opasnih dana visoke temperature i vlage, Zagreb četiri, Rijeka dva, a Split jedan. Najviše opasnih dana zbog "vlažne vrućine" bit će u nigerijskom Lagosu, čak 181, i u Delhiju u Indiji - 153.