Znanstvenici istražuju može li se ublažiti razorni učinak budućih ‘super El Niño‘ događaja privremenim smanjenjem količine Sunčeve energije koja dopire do Zemlje. Riječ je o kontroverznoj metodi geoinženjeringa koja bi, prema novoj studiji objavljenoj u časopisu Science Advances, mogla ublažiti ekstremne vrućine, požare i druge posljedice najjačih epizoda ovog klimatskog fenomena.
El Niño je prirodni klimatski obrazac koji nastaje u tropskom dijelu Tihog oceana te obično povisuje globalnu temperaturu i potiče pojavu ekstremnih vremenskih prilika. Zbog klimatskih promjena uzrokovanih ljudskim djelovanjem njegov se učinak dodatno pojačava, što povećava rizik od razornijih posljedica za ljude i gospodarstvo.
Autori studije s Instituta za oceanografiju Scripps istraživali su može li se primijeniti tehnika poznata kao "posvjetljivanje morskih oblaka" (marine cloud brightening). Ona podrazumijeva raspršivanje sitnih čestica u oblake iznad oceana kako bi oni reflektirali više Sunčeve svjetlosti natrag u svemir, čime bi se privremeno ohladila površina oceana.
Budući da bi provođenje stvarnih eksperimenata geoinženjeringa moglo imati "katastrofalne neželjene posljedice", istraživači su se oslonili na svojevrsni prirodni eksperiment.
Naime, golemi australski požari tijekom "Crnog ljeta" 2019. i 2020. godine spalili su desetke milijuna hektara zemljišta te pridonijeli smrti stotina ljudi. Istodobno su proizveli ogromne količine dima bogatog česticama koje reflektiraju Sunčevu svjetlost. Te su se čestice pomiješale s oblacima iznad Tihog oceana i povećale njihovu reflektivnost.
Ranija istraživanja pokazala su da su takvi oblaci odbijali više Sunčeve energije natrag u svemir, ohladili Tihi ocean i pridonijeli razvoju La Niñe, klimatskog obrasca suprotnog El Niñu, koji obično snižava globalne temperature.
Koristeći klimatske modele, znanstvenici su simulirali što bi se dogodilo kada bi se sličan učinak dogodio prije snažnih El Niño događaja iz 1997. i 2015. godine.
Rezultati pokazuju da bi ciljano posvjetljivanje morskih oblaka moglo oslabiti posljedice El Niña te za oko 40 posto pojačati učinak hlađenja i isušivanja povezan s La Niñom. Studija također zaključuje da bi metoda bila učinkovitija što bi se ranije primijenila tijekom razvoja El Niña.
Ipak, geoinženjering ostaje jedno od najkontroverznijih područja klimatske znanosti. Dio stručnjaka smatra da je prerizičan zbog brojnih mogućih neželjenih posljedica te upozorava da bi se, jednom kada bi se započelo s takvim zahvatima, oni možda morali nastaviti neograničeno dugo kako bi se izbjegao nagli porast temperatura nakon njihova prekida.
Autorica studije Kate Ricke sa Scripps Oceanographyja i Sveučilišta Kalifornije u San Diegu naglašava da se u ovom slučaju razmatra drukčiji pristup.
"Ideja je koristiti geoinženjering kao privremeni alat za ublažavanje određenog sezonskog ili višegodišnjeg događaja za koji je gotovo sigurno da će prouzročiti veliku štetu. To nije nešto čime se trajno obvezujete", rekla je.
Istaknula je i da studija ne zagovara primjenu geoinženjeringa.
"Ovo je samo dokaz da je koncept moguć... Jedino što smo pokazali jest da ga vrijedi dodatno istražiti", kazala je.
Autori upozoravaju i na niz mogućih nedostataka. El Niño je iznimno složen klimatski fenomen, a njegove posljedice nisu svugdje negativne. Primjerice, Kalifornija ovisi o obilnim kišama koje El Niño često donosi jer njima puni akumulacijska jezera, iako takve oborine mogu izazvati i velike štete.
Prema Ricke, bit će potrebno detaljno istražiti kako bi ovakva intervencija utjecala na vrijeme nastanka, učestalost i jačinu kasnije La Niñe te kakve bi posljedice imala za pojedine regije.
"Moramo vrlo pažljivo razmotriti sve kompromise", rekla je. Dodala je kako bi se o geoinženjeringu "za sada vjerojatno trebalo razmišljati samo u kontekstu super El Niña, kada većina ljudi i većina područja trpe velike gubitke, a mogućnost izrazito razornog vremena je najveća."
James Haywood, profesor atmosferskih znanosti na Sveučilištu Exeter koji nije sudjelovao u istraživanju, upozorio je da još uvijek postoji "mnogo neodgovorenih pitanja i neizvjesnosti oko toga može li se posvjetljivanjem morskih oblaka uopće pouzdano upravljati."
Istaknuo je kako je velik tehnički izazov proizvesti čestice odgovarajuće veličine i u dovoljnoj količini da bi se postigao željeni učinak hlađenja.
"Postavlja se i pitanje što ako pretjeramo?", rekao je, upozorivši na mogućnost stvaranja izrazito snažne La Niñe, "mnogo snažnije nego što smo ikada dosad doživjeli". Takvi događaji također mogu izazvati ekstremne vremenske prilike, uključujući obilne oborine i poplave u dijelovima Azije i Australije te neuobičajeno sušne uvjete u dijelovima Južne Amerike i SAD-a.
"Još smo vrlo daleko od toga da bismo mogli primijeniti takve tehnologije i znati hoće li djelovati onako kako očekujemo", rekao je.
Sličnog je mišljenja i David Keith, profesor geofizičkih znanosti na Sveučilištu u Chicagu, koji također nije sudjelovao u istraživanju.
"Gotovo dva desetljeća nakon početka istraživanja, uređaji za raspršivanje potrebni za posvjetljivanje morskih oblaka imaju kapacitet koji je najmanje stotinu puta premalen za praktičnu primjenu", rekao je Keith. Dodao je da bi metoda mogla biti fizički izvediva, ali da "tehnologija potrebna za njezinu primjenu jednostavno još ne postoji".
Osim tehničkih izazova, stručnjaci upozoravaju i na etička pitanja, poput toga tko bi imao pravo odlučiti o primjeni ovakvih zahvata te bi li razvoj geoinženjeringa mogao umanjiti napore za smanjenje emisija stakleničkih plinova.
Ricke priznaje da odgovori na ta pitanja tek trebaju biti pronađeni.
"Moramo o mnogočemu još porazmisliti", rekla je. "Ali ako postoji način da se ovom metodom ublaže posljedice El Niña, zašto je ne bismo barem razmotrili?"
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....