TANJA BOSAK

Potraga Hrvatice za životom na Marsu: ‘Uzbuđena sam. Ovo je prvi put da donosimo uzorke s Crvenog planeta‘

Tanja Bosak
 Privatna Arhiva/afp
“Naša misija će trajati godinama jer se predviđa da će Rover posljednje uzorke uzeti 2028. godine. analize će biti neprocjenjive”

Kad se u četvrtak NASA-in rover Perseverance (Ustrajnost) uspješno spustio na lokaciju krater Jezero na Marsu nakon gotovo sedam mjeseci putovanja, hrvatska znanstvenica Tanja Bosak i njezin suprug Benjamin Weiss ushićeno su gledali taj trenutak putem NASA-ine televizije. - Bilo je super, no nismo otvarali šampanjac. Kamere su nas snimale jer su za emisiju posvećenu Marsu koju priprema televizija NOVA željeli imati prizor kako promatramo spuštanje rovera Perseverance.

Mene su već prošlo ljeto intervjuirali u sklopu te emisije. No, bili smo povezani s cijelim timom i lagano smo pijuckali vino - rekla mi je u telefonskom razgovoru hrvatska znanstvenica Tanja Bosak, profesorica geobiologije na Massachusetts Institute of Technology (MIT). Tanja Bosak jedna je od dvoje voditelja tima koji se bavi određivanjem koje će uzorke rover Perseverance prikupiti, kako ih orijentirati i dokumentirati te koji su najbolji uzorci koji mogu odgovoriti na brojna pitanja o postojanju drevnog života na Marsu, promjeni klime, starosti stijena i dobu kad je voda punila krater Jezero. Kad uzorci stignu na Zemlju, uslijedit će njihova analiza.

Slanje rovera Perseverance na Mars jedna je od najambicioznijih NASA-inih misija u pokušajima da se odgonetnu tajne Crvenog planeta. Glavni cilj misije Perseverance, vrijedne 2,7 milijardi dolara, jest potraga za mikrobiološkim životom kojeg je na Marsu moglo biti prije tri i pol milijarde godina, otprilike u vrijeme kad je nastajao život na Zemlji. Zanimljivo je da je NASA odlučila spustiti rover Perseverance na mjestu koje ime je dobilo po Jezeru, mjestu i maloj općini u BiH u blizini Jajca.

- Kako sam se priključila misiji? Napisala sam prijedlog projekta, a ova misija je jedinstvena jer prvi put traži uzorke na Marsu koji će biti doneseni na Zemlju. Ti uzorci će biti namijenjeni brojnim znanstvenim istraživanjima koja će pokušati odgovoriti na razna pitanja, a jedno od njih je da li je na Marsu ikad bilo života. Bavim se ranim životom, a ti uzorci će biti iz vrlo starih stijena i bilo je smisleno da se javim s prijedlogom projekta za misiju. Sada sam jedna od 15 znanstvenika i jedna od dvoje voditelja koji se bave uzorcima koje će rover pokupiti na Marsu - rekla je Tanja Bosak.

Prvih 90 dana rover Perseverance na Marsu će se "buditi" i provjeravat će se zdravlje svih instrumenata. Među ostalim, trebao bi poletjeti i mali helikopter, dron čija je masa nepuna dva kilograma.

- No, nakon otprilike tri mjeseca počinje misija koja će trajati godinama. I onda će naš znanstveni tim, zadužen za uzorke koji su središte cijele misije, analizirati sve te informacije. Vizualne i kemijske informacije će biti bitne: cijeli fokus je na tome da nađemo stijene koje ćemo bušiti i uzimati uzorke čija je vrijednost neprocjenjiva - kaže Tanja Bosak.

Znanstvenici se nadaju da će uspjeti pronaći znakove bivšeg života u uzorcima drevnih sedimenata koje će Perseverance izvlačiti iz marsovskih stijena i poslati na analizu na Zemlju, što bi trebali biti prvi takvi uzorci koje su ljudi prikupili s drugog planeta.

image

Kada je u četvrtak NASA-in rover uspješno sletio na Mars nakon sedam mjeseci, Tanja Bosak i njezin suprug Benjamin Weiss ushićeno su gledali taj trenutak

Uzorci će biti veličine kemijske olovke ili krede. Prvo moramo identificirati stijene ili možda neko tlo gdje se uzorci mogu pokupiti. To će biti tridesetak uzoraka koje će se pokupiti tijekom misije, a zadnji uzorak moramo pokupiti 2028. godine kad slijeće rover koji će pokupiti sve te kutije s uzorcima i onda ih lansirati u orbitu oko Marsa, odakle će sve biti prebačeno na Zemlju. Rover koji će pokupiti uzorke bit će zajednički, američki i europski.

Onda će doći letjelica koja će to pokupiti iz orbite oko Marsa i donijeti na Zemlju. A to će biti 2031. godine. Dakle, to je dugoročni plan: nakon toga počinje misija koja će trajati godinama i onda će naš znanstveni tim analizirati sve te uzorke - objasnila je Tanja Bosak.

Znanstvenica Bosak rođena je u Kumrovcu, gdje je završila osnovnu školu, a kao mala djevojčica željela je postati frizerka ili poštarica. No, već u osnovnoj školi otkrila je da je zanimaju prirodne znanosti.

- Oduvijek me zanimaju geologija i biologija, čak sam htjela studirati molekularnu biologiju. No, upisala sam fiziku na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu (PMF), a na trećoj godini studija opredijelila sam se za smjer geofizike i meteorologije - rekla mi Tanja Bosak krajem rujna 2007. godine kad smo se upoznale u Bostonu. Tada sam pratila konferenciju o tehnologijama budućnosti i dodjelu nagrade TR35 inovatorima mlađim od 35 godina, a te godine laureati TR35 bili su, među ostalim, tvorac Facebooka Mark Zuckerberg i Zagrepčanin Ivan Krstić, direktor računalne sigurnosti u kompaniji Apple.

U pauzi konferencije iskoristila sam priliku i intervjuirala troje mladih i uspješnih hrvatskih znanstvenika na MIT-u: Marina Soljačića, Silviju Gradečak i Tanju Bosak. Još se živo sjećam kako sam jednog toploga rujanskoga dana s Tanjom Bosak razgovarala ispred neobične zgrade Ray i Maria Stata Centra koju je, unutar MIT-ova kampusa, projektirao poznati arhitekt Frank Gehry.

- Kad sam 1999. godine diplomirala na PMF-u u Zagrebu, odlučila sam se za poslijediplomski studij na California Institute of Technology (Caltech). Na Caltech sam došla na doktorski studij planetarnih znanosti jer sam jedno ljeto kao dodiplomska studentica na PMF-u provela u NASA-inu Jet Propulsion Laboratory (JPL), gdje sam radila na modelu atmosfere Jupitera. Iako sam počela postdiplomski studij iz planetarnih znanosti, prebacila sam se na geoznanosti - rekla je Tanja Bosak.

Nakon doktorata bila je na postdoktoratu na Harvardu, u rujnu 2007. godine dobila je docentsku poziciju na MIT-u. Već tijekom svoga doktorata počela je proučavati stromatolite, stijene vezane za rani život na Zemlji. - Stromatoliti su stijene čudnih oblika, za koje neki znanstvenici misle da su ih proizveli mikrobi. No, mnogo sličnih stijena i oblika može nastati i bez mikroba. Najstarije od tih stijena stare su 3,4 milijarde godina, a bile su česte u obalnim područjima prije oko pola milijarde godina, tako da bi bilo dobro znati jesu li mikrobi tada zaista bili prisutni u obalnim područjima te kako su živjeli, čime su se tada hranili i kakav je bio njihov okoliš - rekla je Tanja Bosak.

image
Nasa/bill Ingalls

- U laboratoriju sam uzgajala mikrobe i proizvodila minerale kako bih što bolje utvrdila koji oblici nastaju samo u prisutnosti mikroba, a što nastaje i u njihovoj odsutnosti. Moj je rad pokazao da neke od široko prihvaćenih pretpostavki o utjecaju mikrobijalnih metabolizama na rast stijena u prošlosti nisu točne. No, istodobno sam utvrdila i neke pokazatelje, poput šupljina mikrobne širine, koji nastaju samo pod utjecajem mikroba. Slične smo šupljine našli i u nekim starim stijenama pa smo zaključili da su ih stvorili mikrobi - prisjetila se Tanja Bosak svojih ranijih istraživanja.

Za ta je istraživanja 2007. godine dobila i nagradu "Subaru Outstanding Woman in Science" što je Američko geološko društvo dodjeljuje mladim znanstvenicama koje tijekom svoga doktorata najviše pridonesu razvoju nekog područja geologije. No, 2011. godine Tanja Bosak dobila je još značajnije priznanje: Macelwane Medal, nagradu koju Američka geofizička unija (AGU) dodjeljuje mladim znanstvenicima na području geofizike, geologije, geokemije, atmosferskih znanosti, oceanografije i geobiologije. Tada je postala i fellow (član) AGU-a, a nedavno i fellow Američke akademije za mikrobiologiju.

U doba kad smo se upoznale, Tanja Bosak tek je osnovala svoju grupu na MIT-u, gdje je danas profesorica geobiologije.

- Geobiologija je znanost koja ujedinjuje geologiju i biologiju i govori o razvoju Zemlje, zasad jedinog planeta za koji znamo da ima život. Kisik koji svi dišemo posljedica je biologije, a temperatura Zemlje ovisi u neku ruku o biološkim procesima, odnosno koliko će se negdje ugljičnog dioksida apsorbirati ili osloboditi. Geobiologija ujedinjuje sve biološke i geološke procese i govori o povijesti razvoja života jer gleda stare stijene i pokušava razlučiti kad je život počeo utjecati na površinu Zemlje i kako su geološki procesi utjecali na razvoj života - objasnila je Tanja Bosak.

Naša sugovornica može se pohvaliti ne samo da je kao znanstvenica iz male Hrvatske uspjela u Americi nego i da je taj uspjeh ostvarila na glasovitom MIT-u, koji slovi kao "muško carstvo". No, posljednjih godina žene čine čak 50 posto studentica na tom prestižnom sveučilištu. - MIT radi velike pomake kako bio osigurao jednake uvjete svima i zaposlio što više žena. Imam dobar laboratorij, mentore i prijateljice u znanosti te mnogo studentica koje su sjajne i ambiciozne. K tome, moj muž razumije ravnopravnost svoga i moga rada i vremena tako da se osobno ne mogu žaliti - rekla je Tanja Bosak koja u slobodno vrijeme voli putovanja. Omiljene su joj Australija i Jugoistočna Azija.

Kao i većina nas, teško je podnijela pandemiju koronavirusa, ali ipak je prošle godine posjetila Hrvatsku.

- Prošle godine smo suprug i ja bili gotovo cijeli mjesec na Korčuli i bilo je super. Pandemija je meni pogotovo teška jer sam eksperimentalni znanstvenik, a rad u laboratorijima je vrlo usporen. Jedini podaci koje dobijem su eksperimentalni. Pandemija je sve usporila, cijele dane provodim na ZOOM-u i organizaciji posla. Pandemijska godina nije nikome bila laka, posebno ne za misiju Perseverance.

Svi NASA-ini roveri imaju ljepša imena, kao što su Spirit (duh), Opportunity (prilika) ili Curiosity (radoznalost). No, ime Perseverance ili ustrajnost baš odgovara ovoj misiji koja je uspjela unatoč pandemiji. Radili smo mahom preko ekrana, a ja nisam osobno upoznala većinu tima osim preko e-maila - rekla je Tanja Bosak.

Upitala sam je kad možemo očekivati prve ljude na Marsu.

- Mislim da će proći još puno vremena. Naravno, ima ljudi koji bi otišli na Mars i ne bi se željeli vratiti. Možda Elon Musk lansira nekoga tko poželi ostati tamo. Što se tiče povratka na Zemlju, to je puno teže i trebat će više vremena da se to i dogodi - zaključila je Tanja Bosak.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
28. veljača 2021 23:20