Više od 200.000 ljudi moralo je napustiti svoje domove u Francuskoj i Španjolskoj zbog katastrofalnih šumskih požara koji su opustošili golema područja. Požar se u petak približio Madridu, u čijem metropolitanskom području živi oko 6,8 milijuna ljudi.
- Ovo je najgori šumski požar u povijesti madridske regije. Naš je prioritet spasiti živote, ništa drugo - rekla je za New York Times Isabel Díaz Ayuso, predsjednica Madridske autonomne zajednice. U Madridu i okolici naređena je evakuacija 25.000 ljudi, a gotovo 40.000 stanovnika upozoreno je da ostanu zatvoreni u kućama. Španjolska je zatražila pomoć od EU te proglasila izvanredno stanje.
Pomoć EU zatražila je i Francuska, gdje požari bjesne na jugozapadu zemlje. Vlasti su naredile evakuaciju poluotoka Cap Ferret, popularnog atlantskog turističkog odredišta, a stotine ljudi pobjeglo je brodovima dok se približavao brzi šumski požar. U subotu su dužnosnici naredili evakuaciju velikih dijelova predgrađa Bordeauxa, najvećeg grada u jugozapadnoj regiji i šestog najvećeg grada u Francuskoj. "Požari koji pogađaju našu zemlju dosegli su razinu kakva nikada nije viđena", napisao je u subotu na društvenoj mreži X francuski premijer Sébastien Lecornu. Francuska vojska također je angažirana kako bi pomogla u gašenju požara koji ne pokazuju znakove jenjavanja.
- Iz hidroklimatske perspektive, požari u Španjolskoj odražavaju niz uvjeta koji su se razvijali tijekom nekoliko mjeseci, ne samo ekstremne vremenske uvjete posljednjih dana. Relativno vlažno proljeće potaknulo je rast vegetacije i povećalo količinu potencijalno zapaljivog materijala. Nakon toga uslijedile su intenzivne vrućine, ograničene oborine i niska vlažnost zraka, što je brzo osušilo tlo i vegetaciju - rekla je za Science Media Center dr. Francesca Di Giuseppe, koordinatorica za predviđanje požara u Europskom centru za srednjoročne vremenske prognoze (ECMWF).
- Ovaj prijelaz iz vlažnih uvjeta koji pogoduju vegetaciji u intenzivnu ljetnu sušu stvorio je hidroklimatske uvjete s obilnim i lako zapaljivim gorivima. U kombinaciji s vrlo visokim temperaturama, iznimno niskom vlagom zraka i jakim vjetrovima, ovi uvjeti omogućuju brzo širenje bilo kakve paljevine i otežavaju gašenje - dodala je Francesca Di Giuseppe.
Prof. Víctor Resco de Dios sa Sveučilišta u Lleidi u Kataloniji ističe kako se intenzitet sezona požara povećao u prosjeku za 30-40 posto tijekom posljednjih desetljeća.
- To povećanje intenziteta posljedica je energije pohranjene u obliku biomase, kao posljedica depopulacije ruralnih područja i, ponekad, pretjerano protektivnih politika zaštite okoliša... Moramo upravljati biomasom, onim što gori u požaru - rekao je Resco de Dios za Science Media Center.
Prof. Víctor Fernández-García sa Sveučilišta u Leonu, također za Science Media Centar, ističe kako vegetacija u ovim požarima ima ključnu ulogu. - Što se tiče njezina sastava, to je vegetacija koja je prilično sklona požarima i lako zapaljiva, kao što je slučaj u gotovo cijeloj zemlji, sa značajnim brojem šuma španjolske pinije i alepskog bora ili gustih područja šikare. Hrastovi i kestenovi šumarci nešto su manje zapaljivi. U svakom slučaju, velik dio ove vegetacije prilagođen je gorenju i lako se pali ljeti. Osim njenog sastava, količina i kontinuitet ove vegetacije, koja djeluje kao gorivo koje hrani vatru, od velike su važnosti - naglasio je Fernández-García.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....