Prije 50 godina 225 km iznad Francuske dogodio se povijesni susret zakletih neprijatelja: ‘Počinje novo doba čovječanstva‘

Dogodilo se to prije 50 godina na visini 225 kilometara iznad Francuske. Američka letjelica Apollo susrela se 17. srpnja 1975. godine sa sovjetskim svemirskim brodom Soyuz. Američki astronaut izašao je kroz otvor svemirske letjelice i našao se licem u lice s kozmonautom iz Sovjetskog Saveza. - Drago mi je što vas vidim - rekao je na engleskom s ruskim naglaskom kozmonaut Aleksej Leonov. - Jako mi je drago što vas vidim - odgovorio je na ruskom s oklahomskim naglaskom NASA-in astronaut Thomas Stafford. Njih dvojica su se zatim rukovali, a taj je događaj ušao u povijest kao „rukovanje u svemiru”.

Zatim su posjetili Soyuz gdje ih je čekao Valerij Kubasov, a onda su uzvratili posjet Apollu gdje su bili astronauti Deke Slayton i Vance Brand. Zajednički let Apollo-Soyuz trajao je gotovo dva dana, a potom su se letjelice odvojile i vratile na Zemlju. Američki astronauti i ruski kozmonauti zaključili su da je to početak novog doba čovječanstva „zarobljenog” Hladnim ratom između Istočnog i Zapadnog bloka.

- Nevjerojatno je pomisliti da dvije dijametralno suprotstavljene zemlje s različitim sustavima i kulturama, u biti spremne uništiti jedna drugu, mogu nekako surađivati i izvršiti ovu visoko tehničku, kompliciranu misiju - rekao je za New York Times Asif Siddiqi, profesor povijesti na Sveučilištu Fordham i stručnjak za rusku svemirsku povijest. Ideja o susretu u svemiru, što je službeno Apollo-Soyuz Test Project, nastala je u UN-u, a dobila je poticaj nakon 1971 godine, kada su tadašnji američki predsjednik Richard Nixon i kasnije njegov državni tajnik Henry Kissinger tražili mogućnosti detanta. Odabrane su posade: američka pod zapovjedništvom Thomasa Stafforda i ruska pod zapovjedništvom Alekseja Leonova. Važnu ulogu u organizaciji misije u NASA-i je imao inženjer Mike Vucelić, rodom iz Garešnice, koji je dobro znao ruski i bio zadužen za početak američke suradnje sa Sovjetskim Savezom.

Ovako su NASA i američki astronauti zahvalili inženjeru iz Hrvatske nakon spuštanja na Mjesec

Obje svemirske letjelice uspješno su lansirane 15. srpnja 1975. godin, a povijesno spajanje dogodilo se dva dana kasnije u večernjim satima. Zanimljivo je da su vrata između letjelica Sojuz i Apollo otvorena kada su brodovi prelazili preko rijeke Labe (Elbe) u Njemačkoj, koja je bila mjesto poznatog susreta sovjetskih i američkih trupa u travnju 1945. godine, kada su se dvije zemlje zajedno borile protiv nacističke Njemačke. Leonov je kasnije primijetio: „Naši očevi su se sreli na Labi 1945., a njihovi sinovi su se sreli preko Labe 1975. To je bila neka vrsta providnosti”.

Tijekom priprema u NASA-inom svemirskom centru Johnson u Houstonu i Zvjezdanom Gradu kod Moskve Amerikanci i Rusi su se toliko sprijatelji da su u slobodno vrijeme zajedno „partijali”. Dvojica zapovjednika posebno su se zbližili pa je tako Aleksej Leonov pomogao Tomu Staffordu i njegovoj ženi Lindi da usvoje dva dječaka iz sirotišta u Moskvi. Kada je Leonov umro 2019. godine, Stafford je otputovao u Moskvu i na sprovodu održao govor na ruskom. - Aleksej, nikada te nećemo zaboraviti – rekao je tada Tom Stafford koji je preminuo prošle godine. Od ostalih aktera „rukovanja u svemiru” živ je samo Vance Brand.

Kako sam poslao Amere na Mjesec

Povijesno rukovanje u svemiru otvorilo je put suradnji Amerikanaca i Rusa na Međunarodnoj svemirskoj stanici (ISS). Podsjetimo, ISS je zamišljen kao svemirski laboratorij sa stalnom posadom od sedam članova, a na njemu se gotovo 25 godina svakih šest mjeseci izmjenjuju astronauti. Prva posada iskrcala se 2. studenoga 2000. godine i ostala 136 dana. Činili su je američki astronaut Bill Shepard te ruski kozmonauti Sergej Krikalev i Jurij Gidženko. Čak i kada na Zemlji vladaju napetosti između Rusije i SAD-a, to je na ISS-u u drugom planu. - Tijekom treninga provodite puno vremena zajedno i tako stvarate duboka prijateljstva – rekao je prije nekoliko godina za Scientific American Leroy Chiao, koji je bio član 10. ekspedicije na ISS-u.

Međunarodna svemirska stanica trebala bi biti operativna do 2030. godine dok će Rusija biti partner do 2028. godine. Zasad ne postoje neposredni planovi da Rusija i SAD nastave suradnju u svemirskim letovima s ljudskom posadom.