U CERN-u protoni fijuču, i to puno. Čak 10 tisuća puta u sekundi vrte se u 27 kilometara dubokom tunelu, 10 tisuća puta u sekundi prolaze i švicarsko-francusku granicu te se vraćaju nazad. To rade neometano, ali kako piše britanski portal The Times, za nešto više od mjesec dana druga će skupina protona fijukati u suprotnom smjeru. Tada će započeti sudaranje i znanost.
Naime, deset godina nakon što se u CERN-u, najvećem laboratoriju na svijetu u čijim se akceleratorima čestice ubrzavaju gotovo do brzine svjetlosti, otkrio Higgsov bozon, takozvana Božja čestica koja daje masu drugim česticama - nakon toga je najveći svjetski sudarivač čestica bio zatvoren zbog nadogradnje - opet će se otvoriti. Zbog poboljšanja laboratorija znanstvenici se nadaju da će otkriti nešto što neće moći objasniti.
- Bolje od ovog ne može. Ovo je znanost u najčišćem obliku i mi radimo sve s ciljem kako bi dokučili kako svemir funkcionira - rekao je profesor sa Sveučilišta u Birminghamu Nigel Watson koji istražuje u CERN-u. Ispričao je kako već imaju naznake budućih istraživanja jer su zadnji put tijekom upotrebe sudarivača čestica otkrili nedosljednost u njihovom standardnom modelu, teoriji kojom se opisuje subatomski svijet i koja je do sada bila uspješna. Ona je predvidjela i postojanje Higgsova bozona. Sada u njoj traže kontradikcije.
B-mezon
Još nisu uspjeli pronaći egzaktan dokaz, ali postoje nagovještaji. Jedan od njih je da se nešto čudno događa s rijetkom i prolaznom česticom zvanom B-mezon.
Ona ima dva načina raspadanja. Jedan je da se podijeli na manje čestice koje se nazivaju mion i antimion, drugi je da se podijeli na elektron i pozitron. Ako je standardni model ispravan, oba bi trebala biti jednako vjerojatna, ali B-mezon ne poštuje izračune jer će u 15 posto više slučajeva izabrati raspadanje na elektrone.
- Nešto u tom procesu nije onakvima kakvim mi mislimo da je - naveo je Mitesh Patel s Imperial sveučilišta u Londonu,
Kako bi otkrili o čemu je točno riječ unaprijedili su veliki hadronski sudarivač - pojačali su motore i, što je najvažnije, kapacitet podataka koje može prikupiti te analizirati. Zato znanstvenici u CERN-u očekuju da će u sljedećih godinu dana vidjeti više B-mezon čestica negoli su vidjeli u pet prethodnih.
Nastavit će promatrati i raspadanje Higgsova bozona. Time će se baviti Victoria Martin kojoj je Peter Higgs, osoba po kojoj je Božja čestica imenovana, bio profesor na Sveučilištu u Edinburgu.
- Još uvijek mislim da je to ono čime bi se trebala baviti iako neki misle da je to stara vijesti - kazala je novinaru The Timesa Victoria Martin, a ako Higgsov bozon opet ne poštuje teoriju standardnog modela, znat će da se u tome skriva nešto novo.
Strah od kvara
Jedna od bojazni koju znanstvenici imaju je mogućnost kvara sudarivača. Radi se o kompleksnom stroju koji se pokvario 2008. kad su ga znanstvenici prvi puta koristili.
Povodom otvaranja poboljšanje verzije velikog sudarivača znanstvenici su u prostorijama CERN-a slavili. Bilo je i pića, a predstavnici medija tražili su obećanje otkrića nečeg velikog, kao što je to bio Higgsov bozon. Ipak, neki su znanstvenici istaknuli da otkrivanje Božje čestice nije bilo pretjerano uzbudljivo jer su je očekivali. Sada se nadaju da će s većom bazom podataka doći do nečeg neočekivanijeg i u česticama koje se ponašaju kako ne bi trebale pronaći putokaz za nove vrste fizike.
Strah je da bi se ova nova fizika, koja mora postojati, mogla pronaći na energetskim razinama izvan onih koje CERN može doseći. Ako je tako, kaže Andy Buckley, fizičar čestica na Sveučilištu u Glasgowu, ovo će biti još jedno ispitivanje koje daje "impresivan skup nikakvih rezultata". Kad kaže impresivno to i misli jer je korisno znati gdje ne treba tražiti, s ciljem da se sazna mjesto gdje treba.
U cijelom slavlju postoji ironija za CERN - ako ne nađu nešto novo, trebat će im izgraditi veći akcelerator, a planovi već postoje. Istovremeno, ako žele uvjeriti vlade da to plate, moraju otkriti uzbudljive stvari s akceleratorom koji imaju.-
- Počet ćemo žustro testirati anomalije u česticama koje se ponašaju kako ne bi trebale. Anomalije će ili nestati, ili postati jače sve dok ne budemo imali egzaktan znak da je to dio nečeg novog - zaključuje Buckley u The Timesu.