najbrža u povijesti

Solarna sonda Parker oborila novi rekord: Od Zagreba do Rijeke stigla bi za manje od sekunde

Lansiranje solarne sonde Parker 2018. godine
 Nasa/bill Ingalls/Sciencephoto/Profimedia
Sonda je proletjela pored Sunca na udaljenosti od tek 10,4 milijuna km, pri čemu je zabilježila brzinu od čak 532.000 km/h

Najbrža letjelica u povijesti ovog je vikenda oborila vlastiti brzinski rekord kada je prešla brzinu od pola milijuna kilometara na sat.

Solarna sonda Parker u nedjelju je proletjela pored Sunca na udaljenosti od tek 10,4 milijuna kilometara, pri čemu je zabilježila brzinu od čak 532.000 kilometara na sat - dovoljno da, primjerice, od Zagreba do Rijeke stigne za manje od sekunde.

Solarna sonda Parker lansirana je u kolovozu 2018. sa zadaćom da proučava Sunce iz dosad najveće blizine. Oko Sunca kruži po putanji koja ima oblik izrazito izdužene elipse pa je na svojem najudaljenijem dijelu orbite čak 120 milijuna kilometara udaljena od Sunca - dovoljno daleko da prolazi preko orbite Venere.

Upravo je dodir s orbitom Venere ključan za postizanje ovih brzina i udaljenosti, jer je putanja sonde pažljivo isplanirana kako bi se tijekom svoje misije čak sedam puta susrela s Venerom, i pritom svaki put izvela manevar “gravitacijske praćke”, kojim će se dodatno ubrzati i približiti svoju putanju Suncu.

Ove je godine već proletjela pored Venere 20. veljače, čime je povećala svoju najveću brzinu sa 129 kilometara u sekundi na 147 km/s, a svoj orbitalni period sa 112,5 dana na 102 dana. Sljedeći put proći će pored Venere u listopadu ove godine, čime će skratiti orbitalni period na samo 96 dana, a najveću brzinu podići na 163 km/s - čak 586.800 kilometara na sat.

Pored Venere će nakon toga proletjeti još dvaput - u kolovozu 2023. i studenom 2024. - čime će još dvaput ubrzati i još dvaput oboriti brzinske rekorde kao najbrži predmet izrađen ljudskom rukom. Suncu će se približiti na tek 6,9 milijuna kilometara - gotovo dovoljno blizu da dotakne gornji dio njegove atmosfere.

Misija sonde, nazvane po fizičaru Eugeneu Newmanu Parkeru koji je dao ime fenomenu Sunčevog vjetra, je riješiti misterij zagrijavanja Sunčeve korone, te pružiti nove uvide u strukture i dinamiku magnetnih polja Sunca, te izvora Sunčevog vjetra.

Sonda je zaštićena od sunca glomaznim toplinskim štitom koji je okrenut prema Suncu prilikom svakog bliskog prolaska. Dok je blizu Suncu, za vrijeme prilaska i odlaska, sonda prikuplja brojne znanstvene podatke, no ne može ih slati na Zemlju jer letjelica ne može okrenuti svoju antenu prema Zemlji već mora cijelo vrijeme paziti da je zaštićena toplinskim štitom, a radio-signale ometa i značajno zračenje sa Sunca.

U nedjelju je tek poslala “ton jedan” signal, koji je kontrolorima na Zemlji u Laboratoriju za primijenjenu fiziku Sveučilišta Johns Hopkins potvrdio da su svi sondini sustavi u dobrom stanju i funkcioniranju unutar zadanih parametara.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
29. travanj 2022 09:01