Znanstvenici su uz pomoć špijunskih satelita iz ere Hladnog rata ukazali na velike promjene u okolišu na Himalaji, piše BBC.
Kako bi pokazali do koje mjere je okoliš pogođen, znanstvenici su usporedili fotografije koje je snimio američki izviđački program s nedavno prikupljenim satelitskim podacima.
Vjeruje se da bi se uz pomoć ovih prethodno zaštićenih snimki moglo utvrditi kako su se mijenjale i druge regije do kojih je teško doći konvencionalnim putem.
Istraživanje je predstavljeno na jesenskom sastanku Sindikata američkih geofizičara u San Franciscu. 'Ove fotografije će se koristiti sve više i više', rekao je Josh Maurer sa Sveučilišta Columbia.
Snimke je napravio američki špijunski satelitski program koji je bio poznat po kodnom imenu Hexagon.
Tijekom 70-ih i 80-ih godina prošlog stoljeća, u sklopu programa Hexagon u orbitu iznad Zemlje lansirano je 20 velikih izviđačkih satelita koji su u tajnosti fotografirali naš planet.
Filmske trake na kojima su se nalazile snimke su uz pomoć vojnih zrakoplova vraćene na Zemlju. Snimke od 2011. godine više ne predstavljaju vojnu tajnu te su predane američkim geolozima na proučavanje.
Među fotografijama koje su snimili špijunski sateliti nalaze se i fotografije Himalaja, područja koje je slabo pokriveno arhivskom građom. Uspoređujući špijunske snimke s onima koje su napravili NASA i Japanska svemirska agencija Jaxa, znanstvenici su mogli proučiti kako se ta regija promijenila.
Fotografija iz 2007. godine
'Pokušavamo utvrditi koliko su se glečeri povukli i koliko leda gube te kojom brzinom', rekao je Maurer. 'Temeljem fotografija pokušavamo stvoriti trodimenzionalne modele stanja tog područja iz 70-ih godina prošlog stoljeća.'
'Možemo vidjeti razliku u razinama leda na glečerima zahvaljujući fotografijama iz 1973. godine i onima koje snimamo danas. Usporedbom tih dvaju grupa fotografija možemo doznati kako se volumen leda mijenjao tijekom godina', dodaje Maurer.
Istraživači su utvrdili da je velika količina leda s tog područja nestala. 'Diljem Himalaja na svim ključnim točkama nestaje otprilike četvrt metra vode na godinu. Ne bih rekao da je to iznenađujuće ako uzmemo u obzir podatke o klimi koje imamo, ali je svakako zanimljivo vidjeti koliko smo leda izgubili', objasnio je Maurer.
Maurer dodaje da će to topljenje leda neminovno utjecati na žitelje područja oko planinskog masiva. 'Kako se glečeri budu smanjivali i povlačili, tako će se količina vode koju daju potocima povećavati. Kratkoročno gledano, promjene neće biti toliko dramatične, međutim nakon 100 godina će se vidjeti velike promjene u vodnim resursima.