RIJEČ STRUČNJAKA

Stiže nam malo ledeno doba od 30 godina

 Vladimir Ivanov/Cropix

Posljednjih godina uglavnom smo navikli čuti vijesti o tome kako će naš planet ugroziti klimatske promjene odnosno globalno zatopljenje. Tek tu i tamo, nešto tiše i neprimjetnije plasirala su se izvješća rijetkih znanstvenika prema kojima je jednako vjerojatan komplementaran scenarij prema kojem bi Zemlju moglo zahvatiti i malo ledeno doba.

Međutim, čini se da su izuzetno niske temperature, koje se posljednjih mjeseci bilježe u Sjedinjenim Državama, Europi, Kini, Latinskoj Americi i nekim drugim dijelovima svijeta, promijenile ovaj odnos snaga.

Narednih dana ćemo se smrzavati i na -20

Dok se u Europi smrzavaju beskućnici, a na Floridi milijuni tropskih riba i naranče, jedan od vodećih UN-ovih teoretičara globalnog zagrijavanja, profesor Mojib Latif, vjeruje da je ovo tek početak zahlađenja. Prema njegovom modelu, utemeljenom na prirodnim ciklusima, slijedi nam 30-ak hladnijih godina. One nisu neki trajniji trend već samo manja pauza u dugoročnom procesu zatopljenja, uvjeren je prof. Latif, jedan od autora izvješća UN-ovog Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (IPCC).

Ovo zahlađenje on povezuje s fluktuacijama u temperaturama oceana, odnosno s oscilacijama u strujama Sjevernog Atlantika. Te oscilacije po njemu bi mogle nadjačati utjecaj globalnog zatopljenja izazvanog ljudskim aktivnostima, ali vjeruje da su istodobno dobrim dijelom odgovorne i za topla razdoblja u 20. stoljeću poput onog između 1980. i 2000.

Međutim, U.S. National Snow and Ice Data Center (NSICD) ne slaže se sa zaključcima profesora. – Počinjemo vidjeti efekte porasta razina stakleničkih plinova. Zahlađenje je samo jedno bacanje kocke, prirodna varijabilnost inherentna sustavu – objašnjava Mark Serreze iz NSICD-a

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
17. svibanj 2024 13:39