PIŠE TANJA RUDEŽ

STIŽE VAL DJECE KOJA ĆE IMATI TRI RODITELJA Što je cilj tog medicinskog postupka i je li riječ o 'genetski dizajniranim bebama'?

Zagreb,170108
Bebe koje su rodjene uprvom privatnom rodilistu.
Vlasnik Dr. Marip Podobnik.
Porod kosta oko 14000 kn. Poliklinika Podobnik.
Sveti duh 112.
Foto: Goran Mehkek / cropix
Goran Mehkek / CROPIX / CROPIX

Ilustracija

 

Prve britanske bebe koje nose gene troje roditelja bit će rođene ove godine. Britansko povjerenstvo za ljudsku oplodnju i embriologiju (HFEA) odobrilo je nedavno u dva slučaja medicinski postupak kreiranja embrija s genima troje roditelja. U oba slučaja embriji će biti kreirani u specijaliziranom centru za medicinski potpomognutu oplodnju u Newcastleu.

No, britanske bebe neće biti i prva djeca s genima troje roditelja jer je 2016. godine u Meksiku pomoću te metode rođen jedan dječak. U međuvremenu su mediji izvijestili da je i u Ukrajini rođena takva beba. No, Velika je Britanija prva zemlja u svijetu koja je legalizirala medicinski postupak kreiranja embrija s genima troje roditelja. Cilj tog postupka jest omogućiti zdravu biološku djecu onima koji ju bez tog postupka ne bi mogli imati, odnosno iskorijeniti tzv. mitohondrijske bolesti.

 

Mitohondrijske bolesti

Riječ je o pedesetak bolesti, skupine teških i neizlječivih oboljenja koje se prenose s majke na dijete preko mitohondrijskih gena. Iako se 99,8 posto gena nalazi u staničnoj jezgri, njih 37 nalazi se u mitohondrijima, staničnim organelama koje služe kao izvor energije. Svaki je čovjek nositelj majčinih mitohondrijskih gena. Britanski i američki znanstvenici su posljednjih godina razvili dvije metode pomoću kojih je moguće iskorijeniti mitohondrijske bolesti, kojima pripadaju i dijabetes, fatalno zatajanje jetre, gluhoća, sljepoća te mitohondrijske miopatije. Te bolesti pogađaju jedno od 5000 djece.

Bebe iz klinike St. Barnabas

U lipnju 2001. godine veliku medijsku pozornost izazvala je vijest da je u bolnici St. Barnabas u New Jerseyju rođeno tridesetak mališana koji nose gene troje roditelja. Dr. Jacques Cohen primijenio je tehniku citoplazmatskog transfera koja se zasniva na prijenosu dijela citoplazme stanice zdrave donatorice u jajnu stanicu žene s defektnim mitohondrijima. Ta je jajna stanica zatim oplođena spermom ženina partnera. No, američka Agencija za hranu i lijekove (FDA) 2002. godine zabranila je taj kontroverzni postupak zbog nedovoljne sigurnosti.

Terapija zamjene mitohondrija (MRT)

Skupina dr. Douga Turnbulla sa Sveučilišta Newcastle prva je u Velikoj Britaniji kreirala embrije koji nose gene troje roditelja. Embriji su stvoreni medicinski potpomognutom oplodnjom tako da su znanstvenici koristili jajašce jedne žene, spermu njezina partnera i mitohondrije druge žene.

Tijekom medicinskog postupka jajašce potencijalne majke, koja nosi defektne mitohondrije, oplođuje se spermom njezina partnera. Zatim se jezgra iz tog neoplođenog jajašca premješta u jajnu stanicu donatorice koja ima zdrave mitohondrije. Prethodno se iz stanice donatorice izvadi jezga (koja nosi glavninu genetskog materijala). Zatim se razvija embrij koji sadrži gene svojih roditelja i mitohondrijske gene donatorice. - Naš postupak mogli bismo usporediti s promjenom baterija u laptopu. Izvor energije sada funkcionira korektno, ali nijedna od informacija na ‘hard disku’ nije promijenjena. Djeca koja bi bila rođena pomoću ove metode imala bi zdrave mitohondrije, ali bi zadržala sve genetske informacije svojih oca i majke - pojasnio je prof. Turnbull metodu koju je razvio 2010., a koja će ove godine rezultirati prvim britanskim bebama s genima troje roditelja.

Dječak A. H.

U ožujku 2016. godine u klinici u Meksiku na kojoj su bili angažirani liječnici i znanstvenici iz Amerike pod vodstvom dr. Johna Zhanga iz New Hope Fertility Centra u New Yorku rođen je dječak A. H. Roditelji dječaka podrijetlom su Jordanci, a majka je zdrava nositeljica gena za tzv. Leighovu bolest, rijetko i neizlječivo oboljenje koje pogađa središnji živčani sustav. Bolest se javlja u ranom djetinjstvu, a samo rijetka djeca dožive tinejdžersku dob. Kako bi izbjegli da se njihovo dijete rodi s Leighovom bolešću, roditelji su se odlučili za postupak medicinski potpomognute oplodnje koji uključuje i donatoricu zdravih mitohondrija. U slučaju malog A. H., čiji su roditelji praktični islamski vjernici, korištena je metoda pri kojoj je jezgra iz jajašca majke umetnuta u jajnu stanicu donatorice zdravih mitohondrija kojoj je prethodno uklonjena jezgra. Nastalo jajašce, koje sadrži majčinu jezgru s glavninom genetskog materijala te mitohondrijski DNK donatorice, zatim je oplođeno očevom spermom. Na taj način tim dr. Zhanga kreirao je pet embrija, od kojih je jedan umetnut u maternicu majke. Nakon devet mjeseci rođen je A. H., zdrava beba koja se razvija poput svojih vršnjaka.

Je li riječ o “genetski dizajniranim bebama”

Ne. Metoda zamjene mitohondrija nije genetska modifikacija jer cijela procedura ne uključuje manipulaciju same DNK. Realno, dijete još ima dva roditelja - od 46 kromosoma, 23 su od oca, a 23 od (jedne) majke. Jedino mitohondriji potječu od treće osobe. Mitohondriji imaju malu količinu vlasitiog genetičkog materijala koji se nasljeđuje neovisno o kromosomskoj DNK, i koja kodira za mali broj produkata uključenih u energijski metabolizam stanice.

Izdvajamo