Na kraju teške pandemijske godine, koja je za nas u Hrvatskoj dodatno bila u znaku razornih potresa, s puno optimizma gledamo u 2021. godinu. Taj optimizam velikim dijelom se zasniva na cijepljenju protiv covida-19 koje je već počelo. Očekuje se da ćemo se zahvaljujući cjepivima tijekom 2021. godine ipak velikim dijelom vratiti u normalu. No očekuje nas niz zanimljivih i uzbudljivih događaja u znanosti. Neke od njih najavili su časopisi Nature i New Scientist, a mi ih predstavljamo u ZOOM-u.
Covid-detektivi
Radna skupina koju je osnovala Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) uputit će se tijekom siječnja u Kinu godine kako bi pokušala identificirati izvor pandemije koronavirusa SARS-CoV-2. Znanstvenici još uvijek ne znaju točno porijeklo koronavirusa, ali je široko prihvaćena teorija da je na ljude prešao sa šišmiša potkovnjaka koji je prirodni rezervoar toga virusa. Prijelaz sa šišmiša na ljude po nekima se dogodio direktno, a po drugima je virus najprije sa šišmiša prešao na neku drugu životinjsku vrstu te potom na ljude.
Skupina, koja uključuje epidemiologe, virologe i stručnjake za javno zdravstvo, počet će potragu u Wuhanu, 11-milijunskom kineskom gradu u kojem su infekcije koronavirusom SARS-CoV-2 prvi put identificirane još u studenome 2019. godine. Tijekom početne faze projekta znanstvenici će istražiti meso i žive životinje koje se prodaju na tržnici Huanan. Tu su tržnicu posjetili mnogi od prvih pacijenata oboljelih od covida-19, a znanstvenici će pratiti njihova putovanja diljem Kine, kao i izvan granica. Iako bi potraga mogla potrajati godinama, znanstvenici smatraju da ćemo do kraja 2021. godine ipak imati cjelovitiju sliku o porijeklu koronavirusa SARS-CoV-2.
Godina cijepljenja
Krajem 2020. godine i u Hrvatsku je stiglo cjepivo kompanija Pfizer i BioNTech koje je zasnovano na glasničkoj RNK. Osim Pfizerova, idućih tjedana na tržištu se očekuju još neka cjepiva. Prije dva tjedna u SAD-u je odobreno i cjepivo kompanije Moderna koje se također zasniva na glasničkoj RNK, a u EU bi moglo biti odobreno 6. sječnja 2021. godine. Prve doze Modernina cjepiva u Hrvatskoj se očekuju sredinom siječnja. EU je naručila 80 milijuna doza toga cjepiva, od čega je Hrvatska iskazala interes za milijun doza.
No uskoro se očekuje i zeleno svjetlo za oksfordsko cjepivo, koje su zajednički razvili Sveučilište Oxford i farmaceutski div AstraZeneca. Očekuje se da će Europska agencija za lijekove (EMA) tijekom siječnja odobriti i oksfordsko cjepivo koje se zasniva na virusnom vektoru, bezopasnom adenovirusu čimpanze (ad5). Za razliku od vakcina zasnovanih na glasničkoj RNK, oksfordsko cjepivo se može čuvati na temperaturama između dva i osam Celzijevih stupnjeva. I ono se daje u režimu dvije doze, baš kao i Pfizerovo i Modernino. Hrvatska je dosad naručila 5,6 milijuna doza cjepiva od raznih proizvođača za prvu fazu cijepljenja te dodatnih 300.000 doza za kraj 2021. godine, kako bi se osigurao kontinuitet opskrbe cjepivom za slučaj da bude potrebno sezonsko cijepljenje svake godine.
Ključna godina u borbi protiv klimatskih promjena
Ova bi godina ključna za borbu protiv klimatskih promjena. Izabrani američki predsjednik Joe Biden jasno je rekao da će se SAD ponovno pridružiti Pariškom klimatskom sporazumu u borbi protiv globalnog zagrijavanja. Podsjetimo, predsjednik Donald Trump povukao je SAD iz Sporazuma, a zemlja ga je službeno napustila dan nakon predsjedničkih izbora 2020. godine. Ključni trenutak za klimatske pregovore nastupit će na UN-ovoj Klimatskoj konferenciji u Glasgowu (COP 26) koja je trebala biti održana u studenome 2020. godine, ali je odgođena za godinu dana zbog pandemije koronavirusa. COP 26 zamišljen je kao najvažnija klimatska konferencija nakon one u Parizu u prosincu 2015., kad su se lideri oko 200 zemalja svijeta dogovorili kako je potrebno poduzeti sve raspoložive mjere da se globalni rast temperature do kraja 21. stoljeća zadrži ispod dva Celzijeva stupnja, s težnjom da taj porast bude do 1,5 Celzijevih stupnjeva u odnosu na predindustrijsko razdoblje.
- Globalne emisije ugljikova dioksida smanjile su se bez presedana za oko sedam posto u 2020. godini zbog ograničenja koje je nametnula pandemija koronavirusa. No vjerojatno će 2021. godine doći do ponovnog rasta emisija - rekla je klimatologinja Corinne Le Quéré sa Sveučilišta East Anglia.
Dugoočekivano lansiranje teleskopa
U listopadu nam slijedi dugoočekivano lansiranje svemirskog teleskopa James Webb (JWST) koji predstavlja vjerojatno najsofisticiraniji instrument u astronomiji, a rezultat je zajedničke suradnje između NASA-e, Europske (ESA) i Kanadske svemirske agencije (CSA). JWST je nazvan prema bivšem direktoru NASA-e Jamesu Webbu (1906. - 1992.) koji je igrao važnu ulogu u programima Gemini, Mercury i Apollo. Oko devet milijardi dolara vrijedni JWST zamišljen je kao svojevrsni nasljednik svemirskog teleskopa Hubble lansiran još 1990. godine.
No JWST će se ponajprije usmjeriti na infracrvenu svjetlost, koja je idealni dio spektra za promatranje hladnih nebeskih objekata - od međuzvjezdanih oblaka prašine i plinova te čestica oko zvijezda iz kojih nastaju planeti, ali i planeta u orbitama oko udaljenih zvijezda. Glavni dijelovi JWST-a su zrcalo promjera 6,5 metara koje se sastoji od 18 heksagonalnih segmenata, višeslojni štit protiv Sunčeva svjetla i topline, modul s četiri vrhunska instrumenta, modul za kontrolu leta i solarni paneli za opskrbu električnom energijom, koji će uvijek biti usmjereni prema Suncu.
Novi lijek protiv Alzheimerove bolesti
Američka agencija za hranu i lijekove (FDA) trebala bi odlučiti hoće li odobriti lijek aducanumab za liječenje Alzheimerove bolesti. Lijek aducanumab, koji je proizvela farmaceutska tvrtka Biogen, veže se za protein amiloid u mozgu koji se smatra jednim od glavnih okidača za stvaranje Alzheimerove bolesti. Dokazi da lijek aducanumab usporava napredak Alzheimerove bolesti su dvojbeni. Dva klinička ispitivanja faze III dala su oprečne rezultate, a neovisni savjetodavni odbor koji je sazvala američka FDA za procjenu učinkovitosti lijeka smatra da podaci o učinkovitosti lijeka ne podržavaju njegovu uporabu. Od raznih oblika demencije danas u svijetu boluje oko 47 milijuna ljudi, a u Hrvatskoj je gotovo 90.000 oboljelih.
Gužva na Marsu
Tri svemirske misije lansirane na Mars u ljeto 2020. godine uskoro stižu do svoga odredišta. Kineska sonda Tianwen-1 trebala bi dotaknuti tlo Crvenog planeta u veljači. U sklopu misije Tianwen-1 Kina je napravila orbiter, lander i rover koji ima 240 kg i raspolaže radarom za traganje za vodenim ledom ispod površine. Misija Tianwen-1 tragat će za vodom i znakovima života pomoću 13 instrumenata, uključujući kamere, radar i analizatore čestica.
Otprilike u isto vrijeme do Crvenog planeta stići će letjelica Hope, odnosno Al Amal prva je međuplanetska misija arapskog, odnosno muslimanskog svijeta. Riječ je o orbiteru koji su lansirali Ujedinjeni Arapski Emirati (UAE) u povodu obilježavanja 50 godina od postojanja te zemlje. Također, u veljači bi se na Mars trebao spustiti i NASA-in rover Perseverance, koji ima masu veću od jedne tone. Opremljen je s 23 kamere, a ima i dva mikrofona, pa ćemo prvi put čuti prave zvukove iz Marsove razrijeđene atmosfere. Perseverance će tragati za tragovima možebitnog primitivnog života na Marsu iz davne prošlosti.