Na prvi pogled izgledalo je da su u Slovačkoj parlamentarni izbori. Strpljivo stojeći u redu s maskama na licu i poštujući fizičku distancu, slovački građani stajali su prošlog vikenda u redu. Ali, oni nisu čekali za red na glasanje u uvjetima pandemije nego na brze antigenske testove. Slovačka je prva zemlja u svijetu koja je započela masovnu operaciju testiranja na koronavirus cjelokupne populacije starije od 10 godina ne bi li se tako zaustavilo ubrzano širenje zaraze. Masovno testiranje počelo je 23. listopada trodnevnim pilot-programom u četiri regije koje su postale žarište epidemije koronavirusa. Zatim je cijela operacija nastavljena prošli vikend kada se pozivu premijera Igora Matoviča odazvalo oko 3,62 milijuna građana, a završit će ovaj vikend.
Među testiranima prošlog tjedna bila je i Anna Koňuchová Kopić, koja sa suprugom živi u selu Mužla u jugozapadnoj Slovačkoj. Anna je rođena u Slovačkoj, odakle je njezina majka, a djetinjstvo je provela u Srijemu, odakle je njezin tata. Već desetak godina živi u selu Mužli, ali je poslom vezana za pedesetak kilometara udaljenu Budimpeštu.
- U selu gdje živim testiranje je prošlo bez incidenta. Cijela procedura je nalikovala izborima – većina mjesta testiranja obično služe i kao biračko mjesto. Ljudi su došli, stali u red, a čekalo se oko pola sata. Kako je bilo ugodno vrijeme, mnogi su došli s cijelom obitelji. Iako smo morali održavati udaljenost od dva metra uz obaveznu masku, poznanici su razgovarali, razmjenjivali mišljenja o cijeloj situaciji, o raznim temama, čak su se i šalili. Proceduru su nadgledale slovačka vojska i policija, koji su usmjeravali su ljude i odgovarali na pitanja. Osim vojske, policije i zdravstvenih radnika, koji su za svoj rad dobili plaću, testiranje su pomagale i tisuće dobrovoljaca. Moram reći, bili su doista efikasni i uljudni - rekla nam je Anna Koňuchová Kopić. Opisala je i proceduru testiranja.
- Trajalo je oko pola sata: dobili smo redni broj, dezinfekcija ruku, zatim papirologija – zapisivanje osobnih podataka i broja telefona, nakon čega je slijedio bris. To je bio pomalo neugodno, ali ne i bolno. Poslije brisa se čekalo na rezultate, što je trajalo oko 10-15 minuta. Pozivali su nas po broju, i iza paravana dali certifikat s testiranja, poslije čega su testirani mogli otići. Poslije testiranja, u slučaju negativnog rezultata, testirani su se šetali po selu, ili su išli – kao poslije izbora – u lokalnu krčmu. Odnosno na njezinu terasu, jer se unutar krčmi i restorana s obzirom na lockdown ne može ići, već samo na njihove terase, gdje se raspravljalo o iskustvima s testiranja. U našoj krčmi, baš kao poslije izbora, nudili su i 'birački meni', odnosno hrenovke i pivo - ispričala je Anna Koňuchová Kopić. Slovačka, s oko 5,5 milijuna stanovnika, bila je jedna od najuspješnijih zemalja u proljetnom pandemijskom valu jer je uvela rani lockdown. Tijekom ljeta bilježila je rast broja zaraženih, ali rijetko više od 100 na dan.
No, posljednjih tjedana došlo je do vrtoglavog širenja koronavirusa jer se dnevno bilježilo na tisuće slučajeva zaraze pri čemu je udio pozitivnih u ukupnom broju testiranih iznosio nešto manje od 16 posto. Usporedbe radi, u Hrvatskoj je udio pozitivnih u ukupnom broju testiranih već danima oko 30 posto. Kako bi usporila alarmantno širenje koronavirusa, vlada premijera Igora Matoviča odlučila se za masovno testiranje nacije antigenskim testovima.
- Sloboda mora ići zajedno s odgovornošću prema onima koji su najslabiji među nama, kao što su onkološki pacijenti, stari ljudi i osobe s ostalim bolestima - rekao je Matovič na konferenciji za novinare. Diljem Slovačke postavljeno je oko 5000 punktova za testiranje, a u cijelu operaciju uključeno je više od 40.000 medicinara, vojnika, policajaca i volontera. Testiranje obuhvaća oko četiri milijuna Slovaka u dobi između 10 i 65 godina, a uključeni su i svi korisnici slovačkih domova za starije. Ono je dobrovoljno, ali svi koji ne sudjeluju moraju se samoizolirati u svojim domovima 10 dana. Za kršenje ove mjere predviđena je i novčana kazna od 1650 eura. Svatko tko ima pozitivan test mora ostati u strogoj samoizolaciji kod kuće 10 dana ili može otići u karantenu koju je osigurala država. Također, svaki testirani pojedinac dobit će potvrdu koju će pokazati ako se od njega to zatraži, primjerice prilikom ulaska u trgovinu. Odbije li pokazati rezultate testa, osoba može dobiti kaznu od 1650 eura.
Sumnjičavi ljudi
- Prije testiranja, opća atmosfera bila je dosta negativna, ljudi su bili namrgođeni, sumnjičavi, sama opravdanost testiranja i mnogo praktičnih i organizacijskih pitanja, kao i zakonitost potencijalnih sankcija bili su upitni. Ipak, velika većina stanovništva je došla na testiranje. Atmosfera tijekom i poslije testiranja bila je generalno pozitivna, ljudi su bili zadovoljni organizacijom, i naravno rezultatima jer se pokazalo da je gotovo 99 posto negativnih testova. Incidenta je bilo malo, uglavnom kad bi ljudi izgubili strpljenje čekajući u redu. Bilo je i nekoliko slučajeva kada su pozitivni u nevjerici došli ponovno na testiranje. Također, bilo je i onih koji su na testiranje došli s transparentima: 'Ovdje sam protiv svoje volje' ili 'Nisam ovca', ali većina stanovništva je reagirala disciplinirano, štoviše i humorom – Facebookom su se širili odlični vicevi i meme. Čak je i premijer, Igor Matovič na svom javnom FB profilu poslije testiranja reagirao vicem: '3 milijuna uspješno čipiranih' - ispričala je Anna koja testiranje doživljava kao zanimljivo iskustvo.
- Iako praktično nismo morali ići, jer i muž i ja radimo od kuće, i možemo si priuštiti 10 dana karantene, u koju su morali ići svi pozitivno testirani i njihovi ukućani, i svi oni, koji na testiranje nisu išli, ipak smo se odlučili testirati. U prvom redu iz građanske dužnosti te iz solidarnosti prema najosjetljivijima i prema onima koji nisu imali izbora. Dijelom i iz znatiželje jer će antigensko testiranje najvjerojatnije postati uvjet za letenje, a kako radim u zračnom prometu, želim imati osobno iskustvo - naglasila je Anna Koňuchová Kopić. Masovno antigensko testiranje cjelokupne nacije mnogi su stručnjaci u Slovačkoj i svijetu okarakterizirali kao veliki eksperiment čiji su rezultati neizvjesni.
Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) tvrdi kako antigenski nisu prikladni za masovna testiranja ako se ne koriste s PCR testovima. - Ovakva intervencija ima nekoliko mana: pitanje je validnosti testova, mogućnosti zaražavanja tijekom masovnog testiranja, kvalitete uzimanja uzoraka jer tako veliki broj testiranja ne može provesti osoblje koje se uobičajeno bavi testiranjima, komunikaciju s građanima o čemu se zapravo radi itd… Ipak, ako bismo zanemarili te nedostatke, ovim pristupom dobit ćemo trenutnu prevalenciju bolesti u populaciji i to je sigurno od znanstvenog interesa - smatra epidemiolog prof. Branko Kolarić, član Znanstvenog savjeta za borbu protiv pandemije koronavirusa Vlade RH.
- Izoliranjem pozitivnih osoba u jednom trenu će se iz populacije povući najveći broj zaraženih i to bi trebalo imati jako povoljan utjecaj na smanjenje rasta broja zaraženih. No kako istovremeno nisu identificirani i njihovi kontakti u svrhu samoizolacije, postoji velik broj ljudi koji će u idućih 14 dana postati zaraženi i zarazni te se ovakvom akcijom ne može eliminirati virus iz populacije. Dakle, ovom intervencijom sigurno se smanjuje broj zaraženih i veličina bazena koji je izvor zaraze, no hoće li to zaista biti prekretnica za ovaj val epidemije, tek ćemo vidjeti - istaknuo je Kolarić.
Slično misli i klinička psihologinja Emina Zoletić koja se na sveučilištima Erasmus u Rotterdamu i Paris Descartesu usavršavala u epidemiologiji i javnom zdravstvu. - Masovna testiranja nam pomažu da kontroliramo virus otkrivajući slučajeve i prije pojave simptoma. Cilj je spriječiti dalje masovno širenje izolacijom onih kod kojih je pozitivan test. Takve strategije u javnom zdravlju se otprije preporučuju, posebno u slučajevima kada dođe do naglog i brzog širenja virusa. Mnogi epidemiolozi i medicinski znanstvenici s europskih sveučilišta naglašavali su u da je masovno testiranje mogući način za neka rješenja te da vlade mogu izolirati male grupe onih koji su pozitivni na virus umjesto da je cijela nacija zatvorena. Prednost je da u relativno kratkom vremenskom roku vidimo određeni presjek onih koji potencijalno imaju virus, ali to nije dovoljno. Negativna strana je što će se, bude li puno lažno negativnih, oni kretati vani i širiti virus - rekla je Emina Zoletić, koja je trenutno na doktorskom studiju na Sveučilištu Varšava.
- Kada se rade ovakve strategije, jako je važna priprema, prvenstveno obuka ljudi koji će raditi testiranje, a treba i omogućiti uvjete za testiranje. Postavlja se i pitanje efikasnosti i sigurnosti, što ćemo tek naknadno vidjeti. Jako je važno da postoji adekvatna i pravodobna komunikacija između onih koji provode takva testiranja i građana. Ljudi bi trebali biti upoznati s ciljem programa i objasniti im se jasno što se želi postići. U svakom slučaju, trebamo pratiti situaciju i vidjeti kakva će biti učinkovitost ovakvog testiranja. Jer, ovo je za sve nas pilot-studija i mogući dobar primjer kako postupiti sa sprječavanjem bržeg širenja virusa na populacijskom nivou - rekla je Emina Zoletić, istaknuvši kako u Liverpoolu provode slično masovno testiranje, ali s jako puno priprema.
Usporedba s Hrvatskom
Kako je Slovačka zemlja koja je veličinom usporediva s Hrvatskom, zanimalo nas je li i kod nas moguće provesti sličnu operaciju masovnog antigenskog testiranja nacije. - Teoretski jest, no u praksi nisam siguran bi li sadašnja zdravstvena administracija imala snage organizirati tako veliki i masovni projekt. Mi imamo problema i s organiziranjem izolacije za zaražene osobe u domovima za starije, a što je puno jednostavnije za organizirati – rekao je Kolarić te napravio usporedbu s lockdownom. - Kada bi imali validne testove te uz zaražene osobe u samoizolaciju stavili i njihove kontakte, ovakva intervencija bi mogla imati puno brže efekte od lockdowna. No, ništa nas ne može izuzeti od pridržavanja mjera izbjegavanja bliskih kontakata. Badava u jednom trenutku 'zamrznete' epidemiju, a za nekoliko tjedana ste na sličnom broju zaraženih jer se ne provode mjere distance. Da mi napravimo takvu intervenciju i imamo otvorene sve granične prelaze, u kratko vrijeme bi nam se javio novi val zaraze - rekao je Kolarić.
Osvrnuo se i na usporedbu broja zaraženih i umrlih u Slovačkoj i Hrvatskoj. Do trenutka nastanka ovog teksta u Slovačkoj je zabilježeno 68.734 slučajeva zaraze, a u Hrvatskoj 59.415. No, smrtnost je kod nas daleko veća: čak 683 preminula, a u Slovačkoj je dosad umrlo 286 ljudi.
- Teoretska objašnjenja su: u Hrvatskoj je smrtnost veća zbog mutacije virusa, u Hrvatskoj se ljudi lošije liječe, Hrvatska ima strukturu stanovništva s većim rizikom od umiranja nego Slovačka, u Hrvatskoj se aktualno detektira mnogo manje zaraženih nego što ih imamo. Prvo moguće objašnjenje sigurno nije točno, a ja sam uvjeren da je zadnje najbliže istini. Danas zaraženi ljudi koji imaju simptome nažalost ne budu testirani, ili rezultate testa imaju nakon pet ili deset dana bolesti te zbog toga imamo podregistraciju i pojačano širenje zaraze. Veći broj umrlih je samo odraz takve situacije - zaključio je Branko Kolarić.