Jedna skupina antropologa nedavno je plasirala teoriju kako je vjera u ‘velikog boga’ - svemoćno biće koje djeluje kao moralni sudac naših akcija - bila presudna za razvoj složenih društvenih i političkih odnosa u ljudskim kulturama.
No, najnovije istraživanje objavljeno u časopisu Nature, koje je proučavalo religijske sustave u austronezijskim društvima (mreži malih otočnih društava od Madagaskara do Uskršnjeg otočja), baca veliku sjenu na teoriju o nužnosti ‘velikog moralizirajućeg boga’ (VMB).
Prema toj teoriji, vjera u VMB-a pomogla je društvima na prerastu svoju ograničenu sposobnost kažnjavanja moralnih prijestupnika, tako što im je prijetila s kaznom čak i ako nitko nije primjetio njihove propuste.
Najčešći primjeri religija s VMB-ovima - kršćanstvo i islam - su relativno nove i očito nastale puno nakon prve pojave složenih društava. No, pitanje je jesu li raniji VMB-ovi, primjerice u civilizacijama brončanog doba, doveli do sociopolitičke kompleksnosti, ili su nastali iz nje.
Znanstvenici su odlučili proučiti austronezijske kulture jer su provele većinu povijesti izolirane od modernih religija, a njihovi religijski rituali i vjerovanja su dobro dokumentirani.
Proučavalo se 96 društava, od njih više od 400, a kriterij su bila društva koja nisu imala kontakt s Abrahamovim religijama. Među odabranim društvima našao se širok raspon vjerovanja, od politeističkih Havajaca do naroda Merina s Madagaskara, koji vjeruje u vrhovnog boga.
Razmatrale su se dvije vrste vjerovanja: VMB i šira vjera u nadnaravnu kaznu (VNK), poput kazne koje bi provodili duhovi predaka ili natprirodne sile poput karme.
Šest kultura imalo je VMB-ove, 37 je imalo VNK sustave, a 22 društva bila su politički složena.
- Iako vjera u VMB-ove evoluira usporedo s političkom kompleksnošću, ta uvjerenja prate, a ne stvaraju političku složenost, tvrde znanstvenici. U slučaju VNK sustava, oni pomažu u razvoju političke kompleksnosti, ali nisu nikakva garancija da će do nje doći.
Evolucionarni biolog Mark Pagel sa Sveučilišta u Readingu vjeruje da društva postaju politički složenija kako raste mreža trgovine i reputacije među drugim društvima, te da je ključni element razvoj jezika, a ne religije.
- Veliki moralizirajući bogovi su alati za kontrolu, koje su koristili oni koji su širili religije kako bi očvrsnuli svoju moć, tvrdi Pagel.
- Čim imate veliko društvo koje stvara veliku količinu dobara i usluga, to bogatstvo može iskoristiti netko tko uspije zgrabiti moć. Najlakši način za to učiniti je tvrditi da zastupate vrhovno biće, i potom napraviti listu stvari koje ljudi smiju i ne smiju raditi, što potom postanu ‘morali’ koji utječu na naše ponašanje u društvu.