Što nam u znanosti donosi 2019. godina? Iako su velika otkrića u pravilu nepredvidiva, vodeći svjetski znanstveni časopis Nature objavio je pregled deset događaja koji bi mogli oblikovati znanost u idućoj godini.
Polarni projekti
U siječnju američki i britanski istraživači stižu na Antarktiku kako bi započeli svoju najveću zajedničku misiju na tom ledenom kontinentu u posljednjih 70 godina. Cilj je petogodišnjeg projekta, u kojem sudjeluje više od stotinu znanstvenika, spoznati hoće li se udaljen i naizgled nestabilan ledenjak Thwaites početi urušavati u sljedećih nekoliko desetljeća. Ledenjak Thwaites velik je otprilike kao Florida, a ako bi se urušio, razina svjetskih mora narasla bi za oko 80 centimetara. Tijekom 2019. godine europski znanstvenici planiraju ekspediciju bušenja 1,5 milijuna godina starog leda na lokaciji “Little Dome C” na Antarktici kako bi istražili klimatske i atmosferske uvjete u davnoj prošlosti našeg planeta. Ta je lokacija na udaljenosti od 70 kilometara od istraživačke stanice Concordia, kojom zajednički upravljaju Italija i Francuska.
Prijepori oko “GM beba”
Ne stišava se rasprava o tvrdnji kineskog znanstvenika dr. He Jiankuija koji je krajem studenog objavio da je koristio metodu CRISPR-Cas 9 u modifikaciji embrija nastalih medicinski potpomognutom oplodnjom. Tako su rođene dvije bebe blizanke otporne na infekciju HIV-om, a uskoro će biti rođena još jedna “genetski modificirana beba”. He Jiankui, istraživač sa Southern University of Science and Technology u Shenzhenu, svoj je postupak opravdao plemenitim razlozima kako djevojčice, čiji je otac HIV pozitivan, ne bi bile izložene stigmi koja prati infekciju HIV-om. No, naišao je na kritike i osude znanstvenika diljem svijeta jer je oko primjene metode CRISPR-Cas 9 na embrijima još mnogo nepoznanica. Rasprave koje se vode u svijetu mogle bi rezultirati stvaranjem međunarodnog okvira kako bi se buduća primjena te tehnologije na jajašcima, spermi i embriju odvijala na transparentan i reguliran način.
Velika ulaganja u znanost
Kina bi iduće godine mogla postati država koja najviše ulaže u znanost. Izdvajanja za znanost u Kini ubrzano se povećavaju od 2003. godine, no ta mnogoljudna zemlja i dalje zaostaje za SAD-om po kvaliteti svojih istraživanja. Istodobno, europski će dužnosnici ove godine raspravljati o tome kako će se rasporediti 100 milijardi eura, koliko se predlaže za Horizon Europe, novi istraživački program EU koji počinje 2021. godine. Još je neizvjesno kako će u njemu participirati britanski istraživači koji su dosad bili najuspješniji u povlačenju europskog novca za znanost.
Odluka o nasljedniku LHC-a
Godina pred nama mogla bi biti važna za planove o izgradnji nasljednika Velikog hadronskog sudarača (LHC), najvećeg znanstvenog instrumenta u svijetu koji se nalazi u Europskom centru za nuklearna istraživanja (CERN) kod Ženeve. Nakon što su u ljeto 2012. godine fizičari u CERN-u objavili otkriće Higgsova bozona, popularne Božje čestice, japanski su znanstvenici predložili projekt oko sedam milijardi dolara vrijednog Međunarodnog linearnog sudarača (ILC). No, prema izvještaju, koji je 2018. godine naručila japanska vlada, navodi se da je cijena tog projekta previsoka te se sugerira odustajanje od ILC-a. Japan je jedina zemlja koja je pokazala interes da postane domaćin ILC-a, a od japanske se vlade očekuje da donese konačnu odluku do 7. ožujka.
“Biblija biosigurnosti”
Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) trebala bi sredinom 2019. godine završiti glavnu reviziju Priručnika za biološku sigurnost u laboratorijima. Diljem svijeta korištene smjernice opisuju najbolje prakse za postupanje s opasnim virusima kao što su ebola, marburg i sabia. Ovo je prva revizija tog važnog dokumenta od 2004. godine.
Geoinženjeringom protiv promjene klime
Dok emisije ugljičnog dioksida i dalje rastu, 2019. godine mogli bi početi prvi eksperimenti čiji je cilj razumjeti kako se naš planet može hladiti korištenjem geoinženjeringa. Riječ je nizu metoda hotimičnog manipuliranja Zemljinom klimom kako bi se umanjila šteta izazvana emisijom stakleničkih plinova. U sklopu projekta ScoPEx (Stratospheric Controlled Perturbation Experiment) harvardski znanstvenici planiraju u stratosferi na visini od 20 kilometara ispustiti 100 grama čestica nalik kredi kako bi istražili kako se raspršuju. Takve čestice mogle bi naposljetku hladiti planet reflektirajući Sunčeve zrake u svemir. Sličan se učinak opaža kod vulkanskih erupcija kad sumporni dioksid reflektira Sunčevo zračenje te ima rashladni učinak. No, mnogi su znanstvenici kritični prema takvim eksperimentima te upozoravaju na brojne potencijalne rizike geoinženjeringa.
Drevni ljudi
Antropolozi i arheolozi smatraju da bi ove godine na otocima jugoistočne Azije moglo biti otkriveno još fosilnih ostataka hominina, skupine u koju pripadaju moderni ljudi, izumrli ljudi i svi naši izravni preci. Područje jugoistočne Azije u fokusu je znanstvenog interesa još od 2003. godine, kada su na indonezijskom otoku Flores nađeni ostaci drevnih ljudi “hobita” (Homo floresiensis). Iskapanja koja su u tijeku na filipinskom otoku Luzon mogla bi dovesti do novih, uzbudljivih otkrića o drevnim ljudima na području jugoistočne Azije.
Kultivacija kanabisa
Kanada je u listopadu 2018. godine postala prva velika zapadna zemlja koja je legalizirala marihuanu te regulirala njezinu prodaju i rekreativnu upotrebu. No, kanadski bi znanstvenici ove godine trebali uvidjeti rezultate cijelog niza studija o uzgoju i biologiji kanabisa. Istraživači sa Sveučilišta Guelph do kraja 2019. godine planiraju utemeljiti prvi kanadski akademski centar za istraživanje kanabisa. Taj bi centar trebao pokrivati široki spektar istraživanja: od genetike biljke do njezinih zdravstvenih učinaka.
Potraga za E.T.-jem
Najveći svjetski radioteleskop FAST u Kini trebao bi od rujna 2019. godine biti u potpunosti operativan i dostupan istraživačima. Veličine 30 nogometnih igrališta i postavljen u jugozapadnoj pokrajini Guizhou, 180 milijuna dolara vrijedan FAST tri je puta osjetljiviji od dosad najvećeg radioteleskopa Arecibo u Portoriku. Od puštanja u rad 2016. godine dosad FAST je otkrio 50 novih pulsara, neutronskih zvijezda snažnog magnetskog polja. No, prava potraga tek počinje: FAST će tragati i za potencijalnim signalima izvanzemaljaca.
Plan S
U ljeto 2018. godine buknuo je pravi rat između njemačke i švedske akademske zajednice s jedne strane te moćne nizozemske izdavačke kuće Elsevier s druge. U osnovi tog sukoba jest borba za tzv. otvoreni pristup, kojim bi se istraživačima omogućilo da slobodno pristupaju radovima objavljenim u znanstvenim časopisima. No, znanstvene časopise u pravilu izdaju profitabilne kompanije kojima je imperativ zarada, pa je konflikt neizbježan. Tako se cijene pretplata na znanstvene časopise kreću u rasponu od 2000 do 35.000 dolara po časopisu, a iznosi pretplata na pakete časopisa penju se na milijune dolara. No, ove godine časopisi bi mogli promijeniti svoje poslovne politike kako bi se prilagodili Planu S, koji je u rujnu lansirao Science Europe, organizacija koja okuplja više od 50 istraživačkih institucija te institucija koje financiraju znanstvena istraživanja. Konačni je cilj Plana S da se usvoji potpuno otvoreni model pristupa znanstvenim publikacijama.