Prošla je godina ušla u povijest kao najtoplija otkako se mjeri temperatura zraka, no taj bi rekord mogla nadmašiti već ova godina. Netom objavljena studija u Scientific Reports pokazuje da postoji 90-postotna vjerojatnost da će globalne prosječne površinske temperature dosegnuti rekordno visoku razinu do lipnja ove godine. No, na nekim će mjestima na Zemlji bit će izrazito ekstremno: Karibi, Bengalski zaljev, Južno kinesko more i dijelovi Aljaske i Amazone proći će do lipnja najtoplijih 12 mjeseci u povijesti zbog vremenskog fenomen El Niño. - To su područja gdje će postojati povećani rizik od ekstrema, a ti su ekstremi stvarno štetni. Oni su štetni za ljudsko zdravlje i povećavaju rizik od požara. A u oceanima povećavaju rizik od morskih toplinskih valova, koji su štetni za morske ekosustave, ribarstvo i koralje – rekao je za New Scientist jedan od autora studije dr. Michael McPhaden iz NOAA Pacific Marine Environment Laboratory u Seattleu.
El Niño je prirodni vremenski fenomen, topla faza temperature mora u Pacifiku: tijekom te faze globalne temperature rastu za oko 0,2 Celzijeva stupnja. Fenomen El Niño prvi su još prije više stoljeća opazili peruanski ribari koji su spoznali da su tople vode Tihog oceana dosegle vrhunac u blizini Amerike u prosincu. Taj su događaj nazvali “El Niño de Navidad”, što na španjolskom znači mali Isus/Božić. Oko 1525. godine, kada je španjolski konkvistador Francisco Pizarro, koji je osvojio carstvo Inka, stigao na peruansko kopno, primijetio je kišu u pustinjama, što je prvi zapis o posljedicama fenomena El Niña.
Sadašnji El Niño počeo je sredinom 2023. i očekuje se da će trajati do sredine ove godine. McPhaden i njegovi kolege upotrijebili su računalni model koji uz El Niño uzima u obzir onečišćenje zraka aerosolom i vulkanske erupcije. Njihove regionalne prognoze odnose se na prosječnu površinsku temperaturu u razdoblju od srpnja 2023. do lipnja 2024. godine.
- Postoji stvarna vrijednost imati ovakvu vrstu upozorenja, čak i ako nije točno tempirano za određeno godišnje dob. Daje vam neko vrijeme da se pripremite za najbolje načine zaštite života, imovine, živih morskih resursa i gospodarskog razvoja kaže McPhaden. Tim je razmatrao dva scenarija: jak El Niño i umjereniji. - Sada je jasno da vidimo snažan El Niño, vjerojatno će biti među prvih pet najjačih El Niño od 1950. godine – naglasio je McPhaden. Za ovaj snažan El Niño scenarij, tim predviđa da će globalna prosječna površinska temperatura između srpnja 2023. i lipnja 2024. biti između 1,1 i 1,2 Celzijevih stupnjeva viša od prosjeka od 1951. do 1980. godine.
- Ova studija prvenstveno ukazuje na tromost prijenosa energije u sustavu atmosfera-more za vrijeme fenomena El Niño. Drugim riječima, El Niño, za čijeg javljanja se bilježe značajno više globalne temperature zraka i površine mora, uzrokuje promjene regionalnih obrazaca temperature koje se mogu zadržati u nekom području u dužem razdoblju, od jedne
ili čak više godina, prvenstveno zbog akumulirane topline u moru. Ti dugotrajni obrasci mogu naravno imati značajan i poguban utjecaj na regionalne hazarde i na živi svijet. Primjerice, autori navode suše i požare u području Amazone i Aljaske – rekao je oceanograf dr. Ivica Vilibić s Instituta Ruđer Bošković (IRB).