U nastavku donosimo:
- genezu ideje “sudnjeg dana” iz rada u časopisu Science i što je zapravo tvrdio Heinz von Foerster
- tko je bio Heinz von Foerster: bečki fizičar s karijerom u SAD-u i utjecajem od biofizike do kibernetike
- reakcije znanstvene zajednice i medija te što o nasljeđu tog rada kaže povjesničar Alan MacEachern
- stavove i komentare stručnjaka poput dr. Helge Nowotny (AI) i Patricka Gerlanda (demografija) te iskustva i stavove sudionika bečke konferencije
- kontekst “Doomsday Clocka” i zašto se tema kraja svijeta opet vraća u prvi plan
Sudnji dan: petak, 13. studenoga 2026. godine. Zvuči kao najava nekog teoretičara zavjere, ali nije: jedan od najuglednijih svjetskih znanstvenih časopisa Science objavio je 4. studenoga 1960. godine rad upravo pod tim naslovom. Autori rada pod vodstvom Heinza von Foerstera iznijeli su predviđanje da će 13. studenoga 2026. ljudska populacija težiti beskonačnosti i praktički samu sebe uništiti. Očekivano, rad je privukao veliku pozornost medija, no iznenađujuće je što je zaintrigirao i znanstvenu zajednicu. I to na dugo razdoblje. Predviđanje smaka svijeta Heinza von Foerstera potaknulo je znanstvenike Complexity Science Huba (CSH) u Beču da 13. studenoga organiziraju događanje "Doomsday Conference - On the Sense and Nonsense of End-of-the-World Predictions".
- Zbog mračni...
