
Od davnina poznata bolest bedrenica, koja je do 1950-ih zadavala mnogo problema našim stočarima, pojavila se na području općine Vrlika što je jučer potvrdio Hrvatski veterinarski institut (HVI). Na području gdje je slučaj potvrđen provode se sve propisane mjere pa će tako, među ostalim, početkom sljedećeg tjedna krenut će cijepljenje stoke protiv bedrenice, a svi ljudi koji su došli u kontakt sa zaraženom stokom primit će odgovarajuću terapiju. Podsjećamo vas o kakvoj je bolesti riječ te zašto ljudi strahuju od bedrenice kao biološkog oružja.
Što je bedrenica?
- Poznata i kao antraks te crni prišt, bedrenica je zarazna bolest životinja (uglavnom biljoždera) koja može preći i na ljude. Uzrokuje je bakterija Bacillus anthracis koja se nalazi posvuda u okolišu te stvara spore. Od životinja kod nas najčešće oboljevaju ovce i goveda, a nešto manje su osjetljivi koza i konj. Infekcija nastaje u prvom redu zaraženom hranom i vodom jer spore bakterije koje se nalaze u okolišu prežive desetljećima.
Je li bedrenica česta bolest kod životinja?
- U prošlosti je bedrenica zadavala velike probleme stočarima, a u Hrvatskoj je između dva svjetska rata bila gospodarski važna bolest. Posljednjih desetljeća u našoj zemlji se bedrenica u životinja javlja povremeno, uglavnom u područjima na kojima je ranije bilo slučajeva oboljenja, a ta područja nazivaju se „bedrenični distrikti“. U posljednjih desetak godina slučajevi bedrenice potvrđeni su na područjima Bjelovarsko-bilogorske (2014. godine), Ličko-senjske (2014. godine), Zadarske (2020. godine), Splitsko-dalmatinske županije (2020. godine) te u ljeto 2022. godine na području Lonjskog polja u Sisačko-moslavačkoj županiji.
Koji su simptomi bedrenice?
- Inkubacija traje jedan do tri dana. Neki od simptoma kod goveda su teturanje, škripanje zubi, krvarenje iz prirodnih otvora, krvava mokraća i izmet, brzo i ubrzano disanje, drhtanje i nemir, visoka temperatura, potištenost... Nakon unošenja spora osjetljive životinje ugibaju unutar 24 sata pa tako brza i iznenadana smrt može značiti da je životinja uginula od bedrenice. Lešina se nakon smrti brzo nadima, a iz tjelesnih otvora može se cijediti nezgrušani tamni krvavi iscjedak.
Kako se liječi bedrenica?
- Bakteriju Bacillus anthracis kao uzročnika bedrenice 1872. godine izolirao je slavni njemački bakteriolog Robert Koch (1843.-1910.) koji je spoznao da se zaraza najčešće širi sporama. Podjednako slavni francuski mikrobiolog Louis Pasteur (1822.-1895.) prvi je razvio cjepivo protiv bedrenice cijepivši ovce oslabljenim sojem bakterije Bacillus anthracis. Ta je bakterija osjetljiva na antibiotike poput penicilina i streptomicin, tetraciklina i eritromicina pa se oni koriste u liječenju. No, u akutnom stanju bolesti liječenje bedrenice najčešće je neuspješno pa pa je smrtnost blizu 100 posto. Također, posljednjih godina javljaju se bakterijski sojevi otporni na antibiotike. Stoga je u krajevima gdje se bedrenica povremeno javlja važno cijepiti stoku.
Kako se ljudi mogu zaraziti?
- Ljudi se mogu zaraziti najčešće u kontaktu sa zaraženim životinjama, a dosad nije zabilježeno prenošenje zaraze s čovjeka na čovjeka. Postoje tri oblika zaraze, ovisno o tome kako je infekcija stečena: preko kože, inhalacijom i gutanjem. U preko 95 posto slučajeva infekcija se dobiva kroz kožu, uglavnom preko direktnog kontakta s kožama ili tkivima zaraženih životinja. Antraks koji se dobiva inhalacijom je rijedak, a događa se pri udisanju spora te bolesti. Antraks koji se dobiva gutanjem iznimno je rijedak, a događa se unošenjem zaraženog mesa u organizam. Prema načinu infekcije, u ljudi nastaje kožni antraks (crni prišt), crijevni antraks i rjeđe plućni. Ljudi su otporniji na antraks od životinja i liječe se antibioticima.
Koji su simptomi kod ljudi?
Kod kožna bedrenice jevljaju tamne, bezbolne ranice koje se pojave tri do 10 dana nakon izlaganja zarazi. Može se javiti i oteklina okolnog tkiva, a rjeđe i druge komplikacije. Promijene se uglavnom javljaju na izloženim dijelovima tijela prilikom kontakta sa životinjama (ruke, vrat, lice). Uspješno se liječi antibioticima.
Kod plućnog oblika antraksa početni simptomi slični gripi, nakon nekoliko dana poteškoće s disanjem sve do ozbiljne i teške bolesti s razvojem šoka. Javlja se najčešće je između jednog i pet dana nakon udisanja spora bakterije. Ako se ne liječi, ima visoku smrtnost. Kod crijevnog antraksa javljaju bolovi u trbuhu te povišena tjelesna temperatura tri do sedam dana nakon gutanja spora. Kao i kod plućnog antraksa, ovo je ozbiljna bolest koja ima visoku smrtnost. Crijevni i plućni antraks su izrazito rijetke bolesti.
Što se radi s proizvodima zaraženih životinja?
- Meso i mlijeko zaraženih životinja ne mogu se koristiti. Čim se posumnja na zaraznu bolest, automatski se zabranjuje i promet životinjama, kao i upotreba svih proizvoda životinjskog podrijetla. Te mjere stupaju na snagu odmah i odnose se na sve dok se ne isključi mogućnost zaraze.
Zašto ljudi strahuju od antraksa?
-Bakterija Bacillus anthracis potencijalno je moćno biološko oružje jer se u laboratoriju može stvoriti u obliku spora. Ako neka osoba udahne dovoljnu količinu spora, nakon nekoliko dana pojavit će se plućni oblik antraksa, koji se uglavnom prekasno dijagnosticira pa bolest u 90 posto slučajeva završava fatalno. Prvi put antraks je kao biološko oružje korišten u Prvom svjetskom ratu kada ga je Njemačka koristila za zarazu stoke i stočne hrane namijenjene savezničkim zemljama. Tijekom 20. stoljeća, razne su nacije eksperimentirale s antraksom kao biološkim oružjem, a njegovo je korištenje zabranjeno Konvencijom o biološkom oružju iz 1975. godine. No, unatoč zabranama neke zemlje ne odustaju od antraksa što može biti rizično i za lokalno stanovništvo.
Primjerice, u travnju i svibnju 1979. godine najmanje 66 ljudi je umrlo nakon što su iz vojnog laboratorija u u Sverdlovsku (danas Ekaterineburg) u Sovjetskom Savezu u okoliš su „iscurile” spore antraksa. Antarks je kao biološko oružje bio u središtu pozornosti kada je u SAD-u jesen 2001. godine izvedeno više bioterorističkih napada: oboljelo je 22 ljudi od kojih je petero umrlo. Kao oružje u rukakama bioterorista antraks je i dalje velika prijetnja.
Komentari
2