Jutros je na mareografskoj postaji u Bakru u 7 sati i 14 minuta zabilježen vodostaj koji za 105 centimetara premašuje srednju morsku razinu, priopćeno je s Geofizičkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta (PMF) u Zagrebu.
Sličan, izuzetno visoki vodostaj i posljedično poplavljivanje obalnog područja zabilježeni su i u petak 27. listopada. Tada je na mareografskoj postaji u Bakru u 9 sati i 24 minute zabilježen vodostaj koji za 107 cm premašuje srednju morsku razinu.
Današnji, kao i vodostaj zabilježen u petak, među najvišima su od prosinca 1929. godine kada je utemeljena postaja u Bakru. Mareografska postaja Bakar smještena je u prostorijama Carinarnice u Bakarskom zaljevu, a vodi je Geofizički odsjek zagrebačkog PMF-a.
"Kao i inače, nekoliko je mogućih čimbenika koji su doprinijeli ovako visokoj morskoj razini. Jedan od tih čimbenika je tzv. olujni uspor, tj. uzdignuće morske razine povezano s djelovanjem niskog tlaka zraka i olujnog južnog vjetra. Još su jedan čimbenik plimne oscilacije, koje su kulminirale u utorak prije podne. Pojavi izuzetno visokih vodostaja pridonosi i porast morske razine povezan s klimatskim promjenama, čija brzina u zadnjim desetljećima iznosi u Jadranu oko tri milimetra godišnje", navodi se u priopćenju Geofizičkog odsjeka.
Znanstvenici naglašavaju kako ponavljanje izuzetno visokog vodostaja unutar samo četiri dana ukazuje na utjecaj klimatskih promjena. "Ekstremni iznosi vodostaja zabilježeni su i ranije, ali se njihovo uzastopno pojavljivanje opaža istom u novije vrijeme", zaključili su na Geofizičkom odsjeku PMF-a.