Prema podacima američke vlade, temperatura površine svjetskih oceana dosegnula je rekordno visoku razinu, nezabilježenu otkad postoje satelitski zapisi, što je dovelo do toplinskih valova u morima diljem svijeta. Klimatski znanstvenici izjavili su kako preliminarni podaci Nacionalne uprave za oceane i atmosferu (NOAA) pokazuju da je prosječna temperatura površine oceana od početka travnja bila 21,1 Celzijev stupanj, čime je nadmašila prethodni rekord od 21 stupanj postavljen 2016. godine.
- Trenutačna putanja izgleda kao da će premašiti sve dosadašnje rekorde - izjavio je za The Guardian profesor Matthew England, klimatski znanstvenik sa Sveučilišta Novi Južni Wales.
Tri godine vladavine La Niña širom tropskog Pacifika pomoglo je u smanjenju temperatura i ublažavanju utjecaja rasta emisija stakleničkih plinova. No znanstvenici kažu da se sad toplina podiže prema površini oceana, ukazujući na potencijalni El Niño uzorak u tropskom Pacifiku moguć kasnije ove godine, koji može povećati rizik od ekstremnih vremenskih uvjeta i novih globalnih toplinskih rekorda.
La Niña je, inače, prirodni klimatski fenomen koji se događa u tropskom Pacifiku, karakterističan po hladnijim oceanografskim uvjetima. U La Niña uvjetima, hladna voda se nakuplja u istočnom dijelu tropskog Pacifika, što dovodi do jačeg puhanja pasatnih vjetrova, koji prenose toplinu i vlagu prema Australiji i južnoj Aziji, dok su srednja i južna Amerika podložne sušnim uvjetima. La Niña je suprotnost drugog fenomena, El Niña, a oba fenomena zajedno čine El Niño-Southern Oscillation (ENSO) ciklus.
Dr. Mike McPhaden, znanstvenik istraživač u NOAA-i, rekao je za The Guardian da je nedavni utjecaj La Niñe završio. Ovaj dugotrajni period hladnoće neko je vrijeme "prigušivao" globalnu prosječnu površinsku temperaturu, unatoč rastu stakleničkih plinova u atmosferi: - Sad, kad je to završilo, vjerojatno vidimo signal klimatskih promjena koji dolazi glasno i jasno - rekao je.
Prema podacima NOAA-e, dosad najveći prosjeci temperatura oceana zabilježeni su u periodu El Niña koji je trajao od 2014. do 2016. godine. Podaci su uglavnom prikupljeni satelitskim promatranjima, ali su potvrđeni i mjerenjima s brodova i bova. Oni ne uključuju polarna područja.
U oceanima se apsorbira više od 90 posto dodatne topline uzrokovane ispuštanjem stakleničkih plinova u atmosferu zbog sagorijevanja fosilnih goriva i krčenja šuma. Lanjska studija pokazala je da se količina topline koja se nakuplja u oceanu ubrzano povećava i prodire dublje, stvarajući preduvjete za ekstremne vremenske uvjete.
Dr. Alex Sen Gupta, docent u Centru za istraživanje klimatskih promjena UNSW, rekao je kako sateliti pokazuju da su porasti temperature na površini oceana "gotovo linearni" od 1980-ih: - Iznenađujuće je da su i posljednje tri godine također bile vrlo tople, unatoč činjenici da smo imali uvjete La Niña - izjavio je.
Sen Gupta je dio međunarodnog tima znanstvenika koji proučavaju toplinske valove u morima. Trenutačna promatranja ukazuju na umjerene do jake toplinske valove u nekoliko regija, uključujući južni Indijski ocean, južni Atlantik, sjeverozapad Afrike, područje oko Novog Zelanda, područje na sjeveroistoku Australije i na zapadu Srednje Amerike.
- Neobično je vidjeti toliko ekstremnih toplinskih valova u oceanima istovremeno - rekao je Sen Gupta.
Iako toplinski valovi u oceanima mogu biti pokrenuti lokalnim vremenskim uvjetima, istraživanja su pokazala da su postali učestaliji i intenzivniji kako se oceani zagrijavaju. To je trend za koji se očekuje da će se pogoršati s globalnim zagrijavanjem uzrokovanom ljudskim aktivnostima.
Topliji oceani pružaju više energije za oluje, ugrožavaju ledene ploče i dovode do porasta globalnog nivoa mora. Morski toplotni valovi također mogu imati razarajući učinak na morski život i uzrokovati izbjeljivanje koraljnih grebena u tropskim područjima. Istraživanja pokazuju i da bi zagrijavanje oceana moglo radikalno promijeniti hranidbeni lanac jer potiče rast algi, istovremeno smanjujući riblji fond kojim se ljudi hrane.
Jadranka Šepić s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Splitu objašnjava da su El Niño i La Niña klimatski fenomeni karakteristični za Pacifik koji su se događali i prije klimatskih promjena, no s globalnim zatopljenjem oni su postali mnogo ekstremniji, a zabrinjavajuće je da se u uvjetima La Niñe, kad bi ocean trebao biti hladniji, bilježe najviše temperature. Uvjeti El Niña koje za kraj godine predviđaju meteorološki modeli, ako do njih dođe, mogli bi značiti još ekstremnije suše praćene požarima, kakvi su svojevremeno zabilježeni u Australiji, i ekstremne kišne oluje na drugoj strani Pacifika, u Americi.
Mediteran, čiji je dio i Jadran, prema riječima Jadranke Šepić, ograničeno osjeća posljedice klimatskih fenomena s Pacifika, budući da je pod utjecajem Atlantika, odnosno sjeverne atlantske oscilacije. Međutim, budući da se radi o dosta izoliranom moru, okruženom kopnenom masom, Mediteran je posebno ugrožen zbog klimatskih promjena jer na njega utječu svi klimatski procesi koji se događaju nad kopnom.
- U ovom trenutku bilježe se toplinski valovi nad Španjolskom i Portugalom, što se bez klimatskih promjena ne bi dogodilo ovako rano u godini. Mediteran je izložen i jakom isparavanju, tako da uz porast temperatura raste i salinitet - kaže Šepić.
Posljedice klimatskih promjena Hrvatska je već iskusila, sa sušnim razdobljima, kad su pojedini dijelovi imali problema s opskrbom vode i poplavnim olujama, kakve su poharale Zagreb i dijelove Jadrana 2018., 2019. i 2022. S obzirom na trendove, takve bi vremenske pojave, kako ističe Šepić, mogle postati sve češće i ekstremnije.
Globalni porast temperature mora utječe, među ostalim, i na porast razine mora, budući da topla voda ima veći volumen od hladnije, kao i zbog dodavanja vode u more zbog otapanja kopnenog leda. Srednja razina mora mogla bi, zbog globalnog porasta temperatura, do 2100. godine porasti za 50-100 centimetara.
U slučaju podizanja razine Jadranskog mora za 50 centimetara, Hrvatska bi izgubila više od 100 milijuna četvornih metara priobalja, gdje bi najugroženija bila naselja s niskom obalom, na otocima i na kopnu. Istraživanje koje je Šepić provela s kolegama, prateći podatke o razini mora na šest lokaliteta na Jadranu tijekom 65 godina, ukazuju na značajan trend porasta ekstrema, tako da je za očekivati da će s daljnjim rastom razine mora poplave obalnih gradova uslijed juga biti još intenzivnije.