KLIMATSKA KATASTROFA

Toplinski valovi sve su intenzivniji i dugotrajniji, a njihova frekvencija u Europi povećala se za čak 100 puta

 Tonci Plazibat/Cropix
Toplinski valovi izravna su prijetnja za ljudsko zdravlje, veće su mogućnosti za požare, a utječu čak i na stanje infrastrukture

Kad su početkom ožujka s mjernih postaja na Antarktici počeli pristizati prvi podaci o temperaturama, znanstvenici su prvo mislili da se radi o pogrešci. Umjesto da s odlaskom ljeta padaju, brojke su rapidno rasle, a termometar u stanici Vostok zabilježio je čak 15 celzijevaca više nego kod zadnjeg rekordnog mjerenja dok su slične malformacije počele pristizati i sa sjeverne polutke gdje su temperature bile oko tri stupnja više nego što je to prosječno, piše The Observer.

Bio je to samo uvod u toplinski val koji je sada već počeo nalikovati na klimatsku katastrofu.

Vrlo brzo poslije toga, u Indiji i Pakistanu zabilježene su najviše temperature u posljednje 122 godine, proljeće u Sjedinjenim Američkim Državama nalikovalo je na sredinu ljeta, a živa se s ranim lipnjem u Španjolskoj popela na 40 stupnjeva.

Znanstvenici su vrlo brzo shvatili kako nije riječ ni o kakvoj slučajnosti, već o pojavi kojoj je glavni krivac ljudski faktor, a Vikki Thompson sa Sveučilišta u Bristolu pojasnila je kako su toplinski valovi, pod ljudskim utjecajem, sve intenzivniji i dugotrajniji te utječu na pojavu sve većeg broja smrti.

Dapače, upravo zbog ljudskog faktora, znanost je sada izračunala kako se frekvencija toplinskih valova u Europi povećala za 100 puta što znači izravnu prijetnju za ljudsko zdravlje, veće mogućnosti za požare, a utječe čak i na stanje infrastrukture kao što su ceste ili zgrade. Najviše pate oni siromašniji jer su obično vezani uz težak fizički rad na otvorenome ili u pregrijanim tvornicama, a u domovima često nemaju klima uređaje.

Ovo posljednje također predstavlja dodatnu prijetnju, piše The Observer - njihovo masovno korištenje doprinosi povećanju emisija štetnih plinova te nas uvodi u začarani krug, u kojemu se protiv negativnih posljedica loših ekonomskih politika borimo učestalijim hlađenjem, koje ih onda dodatno potiče.

Postoje neke sitnice kojima si možemo pomoći - recimo, stavljati bijele krovove, uzgajati bršljan na fasadama ili saditi više drveća, no sve su to sitnice ukoliko se drastično ne smanje emisije štetnih plinova i spriječi klimatski kaos. Ovi toplinski valovi stižu u trenucima kad je zemlja već sama po sebi toplija za 1.2 stupnja u odnosu na predindustrijsko razdoblje, a stav je da se to više neće moći kontrolirati pređe li se kritičnih 1.5 stupanj više.

"Nastavimo li s dosadašnjim praksama, ne preostaje nam praktički više nikakav prostor za adaptaciju", kazala je znanstvenica Katherine Hayhoe.

Najbolje to znaju Indijci, poput familije Gupta koja svakog ljeta, kad vrućina postane nepodnošljiva, sjedne u automobil i iz New Delhija odjuri prema planinama kako bi se ohladili. No, ove godine temperature od 45 stupnjeva stigle su već u ožujku, u nekim dijelovima nema vode, a temperature sada i u planinama dosežu već 34 celzijevca. Iz ovog razloga u Indiji imaju problem s usjevima, da ne spominjemo sirotinju koja živi pod limenim krovovima i kod kojih je temperatura unutar domova uvijek za pet do šest stupnjeva viša nego vani. The Observer piše i o građevinskim radnicima koji zbog loših higijenskih uvjeta i nedostatka sanitarnih čvorova po takvim vrućinama radije biraju smanjiti unos vode u tijelo, zbog čega nerijetko završavaju dehidrirani.

Međunarodna organizacija rada stoga u svojem izvješću za 2019. piše kako Indiji prijeti da će do 2030. zbog toplinskih valova ostati bez 34 milijuna stalnih radnih mjesta.

Nije bolje niti u Europi - recimo, u španjolskoj Sevilli ovih je dana bilo moguće vidjeti mrtve kolonije ptica po cestama, dotučene od toplinskoga vala koji je proljeće obilježio temperaturama od preko 43 stupnja. Gorjelo je u osam od ukupno 17 regija, ljudi su masovno odlazili na bazene, a neke tvrtke su uvele kraće radno vrijeme jer su shvatile da im toplinski val utječe na produktivnost zaposlenika.

U američkom Phoenixu u Arizoni pak temperatura puna dva tjedna nije pala ispod 27 stupnjeva, umirala je stoka, a u državama Ohio, Michigan i Indiana nije bilo struje jer su kabeli bili uništeni u olujama i poplavama. Dvije žene u Wisconsinu su umrle, a policija istražuje slučaj 48 smrti u Maricopi za koje se sumnja da su povezane s toplinskim valom.

Do prošle srijede, najmanje 16 gradova zabilježilo je dosad rekordne temperature, izdavana su upozorenja zbog ekstremnih vremenskih prilika, a Kansas je izbrojio dvije tisuće mrtvih grla stoke, i to kao posljedicu kombinacije visokih temperatura i vlage.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
27. lipanj 2022 23:49