NEVIĐENI PRIZOR

U orbiti Crvenog planeta sada se vrti 7 satelita, jučer stigla i kineska letjelica

Ilustracija, Mars
 -/Panthermedia/Profimedia
Ako sve prođe po planu, zasad neimenovani kineski rover spustit će se na površinu Marsa u svibnju ove godine

Nebo iznad Marsa ovih je dana poprište dosad neviđenog prizora - prometne gužve. Čak tri međunarodne misije poslale su svoje letjelice na Crveni planet, a svaka od tri misije predstavlja povijesni trenutak za zemlje koje su ih lansirale, pa čak i za samo čovječanstvo.

Prva je, ovog utorka, u orbitu oko Marsa stigla "nada" - Amal - robotski orbiter Ujedinjenih Arapskih Emirata. Iako se u orbiti oko Marsa Amal pridružio družini od već šest satelita - tri NASA-ina, dva ESA-ina i jednom indijskom - riječ je bila o impresivnom postignuću za svemirski program arapske države, koji dosad nije napuštao orbitu Zemlje.

Jučer se u svoju prvu orbitu oko Marsa ubacila i kineska svemirska letjelica Tianwen-1, "pitanja nebesima", nazvana prema pjesmi Qua Yuana starijoj od 2000.

Za tjedan dana, do Marsa će stići i treća misija, Mars 2020, kojom upravlja NASA. Mars 2020 sa sobom nosi novi robotski rover "ustrajnost" - Perseverance - koji je u mnogočemu nalik svojem prethodniku Curiosityju, "znatiželji". Baš poput svojeg prethodnika, izvest će meko slijetanje na planet uz pomoć "nebeske dizalice", raketnog krana koji će Perseverance nježno spustiti zadnjih desetak metara do površine. No, i NASA-in rover sprema se ući u povijest istraživanja Sunčeva sustava, jer sa sobom nosi i prvi robotski helikopter.

Nije slučajnost

Nije slučajnost da sve tri misije stižu u ovako kratkom razdoblju jedna za drugom. Zemlja i Mars, koji se kreću oko Sunca različitim brzinama, poravnavaju se otprilike svake dvije godine i dva mjeseca na način da je moguće poslati raketu brzo i uz minimum goriva - riječ je o takozvanim lansirnim prozorima. Posljednji takav prozor - kad su lansirane sve tri misije - bio je u srpnju i kolovozu 2020. godine, a sljedeći će biti tek krajem 2022.

Ipak, činjenica da su u zadnjem prozoru lansirane čak tri misije za Mars - najviše u povijesti - ukazuje na novi zamah u međunarodnom interesu za svemirske letove, u koje se uključuje sve veći broj svjetskih sila. Nakon SAD-a, Rusije i EU, u ozbiljno istraživanje svemira uključile su se i Indija i Kina.

Peking je šokirao svijet krajem prošle godine kad je prvi put u više od četiri desetljeća uspio vratiti na Zemlju uzorke kamenja s Mjeseca, tek treća država u povijesti kojoj je to uspjelo - ali i jedina koja je to u stanju učiniti trenutačno.

I dok se u Dubaiju slavilo u utorak, a Burj Khalifa bila je obojena u crveno u čast povijesnog trenutka, riječ je ipak bila o velikom koraku za Emirate, ali malom za čovječanstvo. Jučerašnji dolazak Tianwena u orbitu oko Marsa predstavlja, ipak, znatno ambiciozniji pothvat.

Drugi kineski pokušaj

Kina je već jednom pokušala poslati sondu u orbitu oko Marsa. Yinghuo-1 lansiran je 2011. godine u sklopu kinesko-ruske misije Fobos-Grunt, no došlo je do kvara na ruskoj raketi, i sonda je neslavno izgorjela pri neplaniranom povratku na Zemlju.

Neugodno iskustvo s ruskom agencijom nagnalo je Kinu da se okrene razvijanju vlastitih raketnih sustava, uz pomoć kojih je lansirala svoj iznimno uspješan program istraživanja Mjeseca, a Tianwen-1 predstavlja prvi uspjeh Pekinga u dubokom svemiru, daleko od Zemlje. Ako sve prođe po planu, zasad neimenovani kineski rover spustit će se na površinu Marsa u svibnju ove godine, čime bi Kina ušla u povijest kao tek treća država koja je izvela uspješno slijetanje na Crveni planet.

Slijetanje na Mars dosad se pokazalo kao iznimno težak pothvat. U proteklih pedeset godina, samo je deset sondi ili rovera uspješno sletjelo na površinu i nakon toga poslalo podatke. Sedam se letjelica razbilo u pokušaju slijetanja, ili pokvarilo prije nego što su poslale bilo kakve informacije, uključujući jedine dvije europske sonde - Beagle 2 2003. te Schiaparelli EDM 2016. Ukupno više od polovice svih misija poslanih na Mars ne uspije obaviti svoj primarni zadatak. Iako su i ESA i Roscosmos planirali poslati rover na Mars u prošlom lansirnom prozoru, bili su prisiljeni odgoditi misiju.

Roveri

Kineskoj misiji preostaje još teži dio zadatka - slijetanje landera na površinu te puštanje rovera. Kineska agencija nema naviku javno puštati snimke svojih pokušaja pa je vjerojatno da ćemo o uspjehu slijetanja doznati izravno od Pekinga, no o eventualnom neuspjehu tek iz fotografija koje će snimiti američki ili europski satelit.

NASA, čiji rover treba sletjeti 18. ovog mjeseca, vjerojatno je znatno mirnija kad govorimo o njegovoj sudbini. Identični sustav nebeskog krana za spuštanje na površinu već je isproban i uspješno korišten pri slijetanju Curiosityja na Mars.

Perseverance je gotovo identičan Curiosityju po izgledu i šasiji - oba rovera pokreću radiotermalni generatori, koji proizvode struju uz pomoć topline dobivene radioaktivnim raspadom plutonija. Oba imaju i šest kotača, no dizajn kotača je posebno pojačan, nakon što je otkriveno da su kotači na Curiosityju prepuni rupa i oštećenja od grubog kamenja na Marsu.

Osim nekolicine različitih znanstvenih instrumenata, najveća je razlika Perseverancea što sa sobom nosi i vlastitog letećeg izviđača - helikopter Ingenuity (genijalnost). Maleni dron s dva seta elisa promjera 120 centimetara služit će za testiranje tehnologije leta na Marsu. Trebao bi letjeti barem pet puta u planiranih 30 dana svoje misije, na visini od 3 do 10 metara. Riječ je o velikom tehnološkom i aerodinamičkom izazovu, zbog iznimno rijetke atmosfere, no ako se Ingenuity pokaže pouzdan, helikopteri na Marsu mogli bi postati sve češći prizor.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
18. svibanj 2022 21:10