TAMPON ZONA

U selu na Cipru 50 godina nitko ne živi: Priroda je preuzela, život je procvjetao!

Odsutstvo ljudi pomoglo je povratak vrsti poput orhideja i rijetkih reptila

 Mario Goldman/Afp/Profimedia
U selu potpuno napuštenom prije pedesetak godina znanstvenici su uočili povratak vrsta poput muflona i orhideja

Selo Varisia na otoku Cipru potpuno je napušteno 1974. godine i od tad služi kao tampon-zona UN-a između dvije podijeljene strane na otoku - grčke i turske.

No gotovo potpuna ljudska odsutnost potaknula je prirodu na duboku obnovu, pa znanstvenici danas uočavaju potpuni procvat bioraznolikosti. Na tom širem području, koje čini oko tri posto površine otoka, pronađene su biljne vrste poput orhideja, a vratile su se i životinje poput divlje ovce, šiljastog miša, rijetkih reptila, kao i za taj otok endemskog muflona.

"Bez ljudskog utjecaja biljne i životinjske vrste potpuno su procvjetale", kazao je direktor Instituta za okoliš i znanost na Sveučilištu Near East Salih Gucel. "Kao da ste zakoračili natrag u vrijeme i gledali prirodu u kakvoj su se igrali naši djedovi i bake", objasnio je znanstvenik.

Projekt prirodne obnove proučavaju znanstvenici s obje strane, koji su pristali surađivati jedni s drugima, s obzirom na postojanje višeg cilja. "Ljudi koji rade na zaštiti okoliša obično su vrlo strastveni oko te problematike u toj mjeri da kad se nađu ne razgovaraju ni o čemu drugome. Ne zamaraju se našim problemima (podjelama na Cipru), a jedan od ciljeva projekta je i bio pronaći znanstvenike s obje strane koji su bili spremni surađivati jedni s drugima", kazala je Iris Charalambidou sa Sveučilišta u Nikoziji.

Količina biljnih i prirodnih vrsta iznenadila je znanstvenike okupljene oko projekta, koji se nadaju da bi njihovi zaključci mogli pomoći poticanju bioraznolikosti i drugdje na svijetu. No prije svega nadaju se da će potaknuti rast i jačanje vrsta na samom Cipru.

"Zaključili smo kako bi neki dijelovi tampon-zone mogli funkcionirati kao svojevrsne "ključne točke" za ostatak otoka. One bi bile mjesta na kojima rastu zdrave populacije različitih vrsta, a kada bi te populacije rasle, nastajale bi jedinke koje bi se proširile na druga područja", kazala je znanstvenica Iris.

Osim značajnog utjecaja na programe zaštite okoliša, Ciprani koji sudjeluju na projektu nadaju se da će njihova suradnja posijati sjeme prijateljstva između dvije razjedinjene strane otoka.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
03. listopad 2024 07:33