Do sada se vjerovalo da su Vikinzi u 15. stoljeću napustili Grenland zbog promjene klime, ali geolozi koji su analizirali uzorke tla s Grenlanda i obližnjeg otoka Baffin, koji su također naseljavali Vikinzi, zaključili su da klima nije bila ni po čemu drugačija na kraju vikinške kolonizacije u odnosu na početak.
Povjesničari su mislili da je srednjovjekovno toplo razdoblje, kada je vinova loza uspijevala i na sjevernim područjima Europe u kojima je danas nezamisliva, bilo zaslužno da Vikinzi oko 986. godine s ledenog Islanda počnu naseljavati Grenland. Tome velikom otoku ime "zeleni otok" dao je vikinški vođa Erik, kojeg su zvali Crveni, prema boji njegove brade. Erik je na taj je način želio potaknuti što više Vikinga na kolonizaciju otoka, gdje su sa sobom poveli ovce i zasnovali farme na onim pašnjacima koji nisu bili okovani ledom. Na vrhuncu naseljavanja bilo je tamo čak pet tisuća Vikinga, koji su izgradili 400 kamenih građevina, uključujući crkve, samostane, pa čak i katedralu s obojenim staklenim prozorima i brončanim zvonom koje su donijeli na otok.
Četiri stoljeća kasnije prilično naglo i bez poznatog razloga Vikinzi su napustili Grenland. Do sada se to objašnjavalo pojavom tzv. Malog ledenog doba, koje je u Europi trajalo između 1350. i 1850. godine.
No, geolog Nicolas Young sa Sveučilišta Columbia, kako prenosi Independent , smatra da za to nema dokaza i da je klima na Grenlandu bila prilično stabilna tijekom razdoblja kolonizacije. Čak i "toplo razdoblje", koje je zabilježeno u srednjovjekovnoj europskoj povijesti, nije bilo globalni fenomen, već je bilo vezano uz kontinentalni dio Europe, dok je istovremeno na Grenlandu i dalje bilo prilično svježe.