Molekularni biolozi dr. Lea Vojta i dr. Hrvoje Fulgosi iz hladnjaka izvlače malenu epruvetu i ponosno nam je pokazuju. - Ovih 50 mikrolitara seruma na tržištu vrijedi 300 eura. A taj komercijalni proizvod proizašao je iz naših temeljnih istraživanja na Institutu ‘Ruđer Bošković’ - objašnjava nam Hrvoje Fulgosi, voditelj Ruđerova Laboratorija za molekularnu biljnu biologiju i biotehnologiju.
- Za distribuciju našeg proizvoda interes je pokazala švedska kompanija Agrisera, poznati svjetski proizvođač i distributer biljnih antitijela za različita istraživanja. Stoga smo prije nekoliko tjedana potpisali ugovor o distribuciji našeg seruma koji je antitijelo za protein TROL. Taj protein igra važnu ulogu u fotosintezi, temeljnom životnom procesu na Zemlji - dodala je Lea Vojta.
Biotehnološki proces
Cijela je priča o “Ruđerovu serumu” počela još sredinom 1990-ih kad je Hrvoje Fulgosi radio svoj doktorat na Sveučilištu “Ludwig Maximilians” u Münchenu. - Tijekom moga doktorata zainteresirao sam se za protein TROL koji je važan marker za kloroplaste, stanične organele u biljkama u kojima se odvija proces fotosinteze. Mnogo kasnije odlučio sam na Ruđeru proučavati TROL. Zatim sam u uročnjaku (Arabidopsis thaliana), maloj biljci koja služi kao modelni organizam za istraživanja, pronašao genetsku sekvencu za taj protein - prisjetio se Fulgosi koji je prva istraživanja o proteinu TROL objavio prije 10 godina.
- Nakon što smo u uročnjaku našli gen za taj protein, uspješno smo genetski modificirali biljke. Imamo jako puno mutanata, napravili smo i ‘knock-out’ biljke, odnosno biljke u kojima je sasvim eliminiran gen za TROL. Ukratko, taj protein ima jako važnu funkciju u fotosintezi i biogenezi biljaka, o čemu smo objavili zapažen rad u prestižnom časopisu Scientific Reports - istaknuo je Fulgosi.
Tijekom temeljnih istraživanja proteina TROL, Ruđerovi su znanstvenici spoznali da je moguća i komercijalizacija njihova rada. - Ključna stvar je to što nitko nije uspio proizvesti antitijelo na TROL, a bez antitijela ne možete napraviti nijedno pošteno istraživanje toga proteina. Mi smo na Ruđeru razvili biotehnološki proces: od proizvodnje proteina uz pomoć genetskog inženjerstva, odnosno rekombinantne DNK, pročišivanja proteina i na kraju smo dobili serum, odnosno antitijelo za taj protein imunizacijom zečeva u jednoj kompaniji u Berlinu - objasnila je Lea Vojta.
Biljke budućnosti
Naši sugovornici ističu da je njihov znanstveni projekt financirala Hrvatska zaklada za znanost, a Ruđerov ured za transfer znanja imao je ključnu ulogu u komercijalizaciji istraživanja. - S jedne strane protein TROL i dalje je predmet naših temeljnih istraživanja. S druge, napravili smo serum koji omogućava detekciju toga proteina u biljkama, a koji sada mogu kupiti znanstvenici diljem svijeta - rekla je Lea Vojta.
Korištenje seruma anti-TROL mogao bi biti veliki iskorak za istraživanja fotosinteze koja su posljednjih godina iznimno važna zbog klimatskih promjena.
- Riječ je o različitim metodama čišćenja atmosfere, istraživanjima alternativnih izvora energije, fotosinteze u algama i cijanobakterijama te proizvodnji biljki otpornijih na stres itd. Uvjeren sam da će naša istraživanja proteina TROL, kao i serum anti-TROL uvelike unaprijediti istraživanja fotosinteze te ubrzati razvoj ‘biljaka budućnosti’ otpornih na stres - zaključio je Hrvoje Fulgosi.
Ravnatelj IRB-a: Vjerujem da će ovakvih primjera uskoro biti još više
- Istraživanje dr. Fulgosija sjajno demonstrira činjenicu da bez kvalitetne temeljne znanosti nema ni inovacija ni novih proizvoda. Naime, proučavanje uloge važnog proteina TROL dosad nije bilo moguće jer nije postojalo antitijelo koje bi ga specifično moglo prepoznati u svrhu proučavanja biokemijskih analiza i njegove konkretne uloge u fotosintezi.
Naš tim znanstvenika je pod vodstvom dr. Fulgosija i dr. Vojte uspješno proizveo antitijelo za identifikaciju proteina TROL, a ovo važno postignuće prepoznala je švedska tvrtka Agrisera koja je specijalizirana za prodaju antitijela te smo potpisali ugovor na temelju kojeg će Agrisera globalno prodavati antitijela za protein TROL - rekao je dr. David M. Smith, ravnatelj Instituta Ruđer Bošković.
- To će omogućiti daljnja istraživanja procesa fotosinteze, koja u konačnici mogu dovesti do napretka u poljoprivredi. Također, ovaj primjer potvrđuje i kako su poduzetnicima nužna znanstvena istraživanja da bi razvili nove proizvode. Naime, snaga istraživačkih institucija leži u ranoj fazi određene inovacije i dokazivanju koncepta i u ovoj fazi znanstvenici imaju potrebna znanja, vještine i sofisticiranu opremu za provođenje onih istraživanja koja tvrtke ne mogu napraviti samostalno.
To je suradnja u kojoj svatko dobiva. Na IRB-u smo dodatno pojačali resurse za komercijalizaciju istraživanja, imamo sjajan tim stručnjaka u Odjelu za projekte i transfer znanja koji našim znanstvenicima pružaju potrebne ekspertize u ovom području i vjerujem da će ovakvih uspješnih primjera uskoro biti još više! - zaključio je Smith.