Na Kanarima je svečano proslavljena inauguracija četiri velika teleskopa (Large-Sized Telescope, LST). Svečana inauguracija na kojoj je bilo oko 250 znanstvenika iz cijelog svijeta, uključujući i hrvatske istraživače, značajna je prekretnica za svjetsku astrofizičku zajednicu.
Teleskopi se nalaze u opservatoriju Roque de los Muchachos na otoku La Palma i čine jezgru sjeverne lokacije opservatorija CTAO (Cherenkov Telescope Array Observatory), koji bi trebao postati najveći i najmoćniji opservatorij za gama-astronomiju na svijetu.
- Ovo je vrhunac više od petnaest godina međunarodne suradnje i tehnoloških inovacija. Ovi teleskopi omogućit će nam istraživanje nekih od najekstremnijih okruženja u svemiru, uključujući supermasivne crne rupe i neutronske zvijezde, kao i moguće podrijetlo kozmičkih zraka te prirodu tamne tvari - izjavio je prof. Masahiro Teshima, glavni istraživač kolaboracije LST i glasnogovornik Konzorcija CTAO. Svaki teleskop ima reflektor promjera 23 metra i opremljen je najsuvremenijim ultrabrzim kamerama.
Projektirani za detekciju slabih bljeskova Čerenkovljeve svjetlosti koji nastaju kada gama-zrake vrlo visokih energija međudjeluju sa Zemljinom atmosferom. Teleskopi LST najosjetljiviji su instrumenti na svijetu za promatranje gama-zraka energija od približno 20 gigaelektronvolta (GeV) do nekoliko teraelektronvolta (TeV). Iznimna osjetljivost ključna je za detekciju udaljenih i tranzijentnih izvora gama-zračenja.
Budući da se gama-zrake vrlo visokih energija što duže putuju kroz svemir jače apsorbiraju od gama zraka nižih energija, nizak energijski prag teleskopa LST omogućuje znanstvenicima da istražuju izvore na kozmološkim udaljenostima, zavire dublje u kozmičku prošlost te s većom statističkom točnošću prate vrlo kratke promjene dinamičnih izvora gama-zračenja.
Među devet zemalja punopravnih članica konzorcija CTAO je i Hrvatska, a naši su znanstvenici dali važan doprinos izgradnji teleskopa LST.
- Naša istraživačka grupa s Fakulteta elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje (FESB) Sveučilišta u Splitu izravno je sudjelovala u razvoju sustava za precizno mjerenje i korekciju usmjerenosti teleskopa LST. Time smo dali konkretan doprinos izgradnji ovih iznimno složenih znanstvenih instrumenata. Jedan teleskop LST vrijedi približno 10 milijuna eura, a naša su ulaganja u razvoj i ispitivanje sustava za precizno određivanje usmjerenosti iznosila svega oko 60 tisuća eura, i to za sva četiri teleskopa. To iskustvo pokazuje da i manja istraživačka grupa s ograničenim sredstvima može predanošću, znanjem i stručnošću dati vrijedan doprinos velikim međunarodnim znanstvenim projektima – rekao je prof. Nikola Godinović s FESB-a u Splitu. Osim Splićana, u ovaj veliki projekt uključeni su i znanstvenici s Fakulteta elektrotehnike i računarstva u Zagrebu, Fakulteta za fiziku Sveučilišta u Rijeci te Sveučilišta Josip Juraj Strossmayer u Osijeku.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....