Analiza pronađenih ostataka lubanje davnog pretka ljudi, pokazuju, da je vrlo mooguće da su razne vrste «Homo» zapravo bile jedna, piše u nedavno objavljenom radu u časopisu Science.
Naime, prilikom iskapanja na lokalitetu Dmanisi u Gruziji, David Lordkipanidze iz Nacionalnog muzeja Gruzije našli su ostatke lubanje čovjekovog pretka starog oko 1,8 milijuna godina. Lubanja se odlikuje neobičnom građom: u njoj se mogao razviti mozak obimom ne više od 546 kubnih centimetara, imao je izduženo lice i velike zube.
Mozak takvog opsega mogao bi biti svojstven Australopiteku, ali ostali detalji građe lubanje odnose se na rod Homoa, ali se ne zna kojem tipu je pripadala nađena lubanja.
U posljednjih 20 godina Lordkiparidze i njegovi suradnici u Dmanisiju su pronašli ostatke kostiju čak pet čovjekovih predaka koje su bile izmiješane s životinjskim ostacima sabljozube mačke europskog geparda. Ostaci ljudskih kostiju nađeni su u životinjskim jamama i pretpostavlja se da su ih životinje tamo odvukle kao svoju hranu. Pretpostavlja se da su jame čak 200 godina bile u funkciji prije nego su zatrpane.
Znanstvenici pretpostavljaju da su eventualno ostaci pronađeni na raznim mjestima, najvjerojatnije bi ih svrstali u razne tipove roda Homo, no "mi znamo da je oni živjeli na istom mjestu i u isto geološko vrijeme, tako da mogu predstavljati populaciju iste vrste", kazao je jedan od autora članka Christoph Zollikofer.
Nakon prvih analiza pokazalo se da se strukture i varijacije lubanje pronađenih ostataka razlikuju vrlo malo, što je povezano s spolom i uzrastom – radi se o starcu, dvojici odraslih muškaraca, mlađoj ženi te djetetu. Znanstvenici pretpostavljaju da pronađeni ostaci pripadaju jednoj vrsti Homo erectus.