WASHINGTON - Postoji li život još negdje u Sunčevom sustavu osim na Zemlji? Znanstvenici već desetljećima tragaju za znakovima života, ili barem organskih molekula, na Marsu, no bez uspjeha. Ipak, postoji jedno nebesko tijelo koje sadrži sve preduvjete za život, koje uzbuđuje atrobiologe i već desetljećima služi kao inspiracija piscima znanstvene fantastike - Jupiterov mjesec Europa.
Ne znamo mnogo o Europi, ali ono što znamo ukazuje da se radi o jedinom tijelu unutar Sunčevog sustava na kojem se nalazi vodeni ocean. Površina Europe prekrivena je ledenom korom, a znanstvenici vjeruju da ledena kora skriva ocean koji prekriva cijelu planetu.
NASA je danas započela razvoj misije čiji je cilj nedvosmisleno odgovoriti na pitanje - ima li života u oceanima Europe?
Za razliku od Marsa, koji je možda bio pogodan za život prije mnogo milijuna godina, dok su temperature bile više i dok je njegovo magnetno polje štitilo od radijacije i gubitka atmosfere, Europa je svijet koji je danas, u ovom trenutku, vrlo vjerojatno pogodan za život, no znatno različit od onog na koji smo navikli.
Većina života na Zemlji ovisi o Suncu, i biolozi su dugo odmahivali na svaku ideju postojanja života dalje od Marsa, zbog prevelike udaljenosti od Sunca, no to se promijenilo 1977. godine, kada je podmornica Alvin pronašla kolonije bića koja su živjela pored hidrotermalnih izvora na morskom dnu. Cijeli ekosustav zasnovan na bakterijama koje metaboliziraju sumporna isparavanja bio je u potpunosti odsječen od Sunca, što je znanstvenicima otvorilo sasvim nove mogućnosti u potrazi za životom izvan Zemlje.
Postoje li na Europi podvodni izvori poput onih na morskom dnu Zemlje? Ne znamo, ali je vrlo vjerojatno. Znamo da se ledena površina Europe neprekidno kreće i mijenja, a svemirski teleskop Hubble snimio je i erupcije gejzira na površini tog mjeseca.
Ilustracija vodenih gejzira na površini Europe (Slika: NASA)
Znamo da je unutrašnost Europe topla, jer ju griju plimne sile uzrokovane orbitiranjem oko Jupitera, iste sile zbog kojih susjedni mjesec Io ima aktivne vulkane na površini.
NASA će do 2020. godine poslati robotsku sondu koja će orbitirati Jupiter, a pored Europe će proći 45 puta. Sa sobom će nositi pregršt znanstvenih instrumenata koji će se međusobno nadopunjavati kako bi, bez slijetanja, uspjeli pronaći tragove biokemijskih reakcija na tom svijetu.
Svemirske sonde koje su posjetile Europu
1973. - Sonda Pioneer 10 prošla je pored Jupitera na udaljenosti od 25 milijuna kilometara. Poslala je prve fotografije Europe na Zemlju, no slike su bile izrazito slabe rezolucije i nisu se mogli razaznati nikakvi detalji na površini.
1974. - Sonda Pioneer 11 prošla je pored Jupitera na udaljenosti od oko 34.000 kilometara, no niti ona nije bila u poziciji učiniti detaljnije fotografije Europe.
1979. - Sonde Voyager 1 i 2 prošle su pored Jupitera i snimile prve detaljnije fotografije Europe. Otkrile su postojanje aktivne geologije na tom mjesecu, s obzirom na odsustvo kratera na površini. Također su otkrile i pukotine na površini koje su ukazale da bi se moglo raditi o ledenom pokrovu.
Fotografija Europe koju je snimila sonda Voyager 1 (Foto: NASA)
1995. - Sonda Galileo ušla je u orbitu oko Jupitera i pružila najdetaljniju sliku Galilejevih mjeseca do danas, uključujući i Europu.
Kompozitna fotografija Europe, dobivena iz brojnih preleta sonde Galileo (Foto: NASA)
2007. - Sonda New Horizons prošla je pored Jupitera na putu prema Plutonu i Kuiperovom pojasu. Iako se u preletu fokusirala na mjesec Io, sonda je također istraživala procese koji se odvijaju na ledenoj površini Europe.