Nestanak algi tijekom nekoliko posljednjih godina doveo je do stradanja dvije trećine australskog Velikog koraljnog grebena, prenosi BBC novo znanstveno istraživanje.
Procesom 'izbjeljivanja' bez presedana, koji znači da prestaje simbioza koralja i algi te ostaju bijeli kosturi koralja, zahvaćeno je oko 1500 kilometara formacije, pokazuju nove zračne snimke koje su proučili znanstvenici.
Najnovija oštećenja pogodila su središnji dio grebena dok je prošle godine proces izbjeljivanja zahvatio sjeverni dio grebena. Stručnjaci smatraju da blizina pogođenih područja daje malo nade da će se koralji uspjeti oporaviti.
Profesor Terry Hughes sa sveučilišta James Cook kazao je kako vlade moraju hitno odgovoriti na klimatske promjene kako bi spriječile daljnje izbjeljivanje grebena.
Veliki koraljni greben
"Od 1998. svjedoci smo četiri takva događaja, ali se razmak među njima značajno razlikovao, a ovo je najmanji razmak koji smo vidjeli", kazao je Hughes za BBC.
"Što prije poduzmemo akciju protiv globalne emisije stakleničkih plinova i za odustajanje od fosilnih goriva u korist obnovljivih izvora to bolje."
U okviru posljednjeg istraživanja proučeno je oko 800 koraljnih grebena na pojasu dugom 8000 kilometara. Analiza pokazuje da je tek južni dio grebena nezahvaćen izbjeljivanjem.
Znanstvenik James Kerry kaže da razmjeri oštećenja na središnjem dijelu grebena odgovaraju onima uočenima prošle godine na sjevernom dijelu grebena.
Veliki koraljni greben
Veliki koraljni greben jedan je od najljepših i najbogatijih prirodnih formacija na svijetu, stara 25 milijuna godina. Premda su domorodačka plemena, Aboridžini, na tom području stotinama godina lovili ribu i druge životinje, globalno zatopljenje i ljudski faktor (kopanje guana, prevelik izlov ribe, lov na kitove i bisere) u potpunosti su ga uništili. CNN je Veliki koraljni greben proglasio jednim od sedam modernih svjetskih čuda.