Evolucijski biolog Sean B. Carroll, profesor na Sveučilištu Wisconsin-Madison i poznati američki popularizator znanosti, živo se sjeća Cvjetnice 1965. godine kada se oko 21.30 sati na grad Toledo u Ohiju sručio tornado.
- Imao sam samo četiri godine i već sam zaspao kad je moj otac osjetio pad tlaka te pozvao cijelu obitelj u podrum. Nisam znao što je tornado, samo sam znao da je zastrašujuć - prisjetio se Carroll događaja iz ranog djetinjstva u kome je poginulo 15 ljudi, više od 200 ranjeno, a više od 300 obitelji ostalo bez doma.
- I nakon toliko godina još osjećam snažnu napetost u želucu kad vidim da se približava oluja - istaknuo je Carroll.
- No, sada mnogi znanstvenici osjećaju takvu napetost u želucu zbog činjenice da se izumiranje vrsta kojemu svjedočimo može usporediti tek s malobrojnim događajima u posljednih 540 milijuna godina života na Zemlji - dodao je Carroll, izvršni producent dokumentarnog filma “Mass Extinction: Life At Brink” (Masovno izumiranje: Život na rubu) koji je u nedjelju premijerno prikazan u SAD-u.
U povijesti života na Zemlji zabilježeno je pet masovnih izumiranja vrsta, devastirajućih događaja zbog kojih je nestala većina živoga svijeta na našem planetu.
- Kao evolucijskog biologa, zanima me povijest života na Zemlji. Masovna su izumiranja nevjerojatan misterij: pitate se što se moglo dogoditi da prouzroči tako dramatičan način nestanka tolikog broja vrsta - objasnio je Carroll svoju motivaciju da kao evolucijski biolog postane i filmski producent. U svome dokumentarcu Carroll uz pomoć poznatih svjetskih znanstvenika pokušava rekonstruirati dva masovna izumiranja živog svijeta.
“Veliko izumiranje” dogodilo se prije 252 milijuna godina, a znanstvenici danas smatraju kako je okidač za tu kataklizmu najvjerojatnije bila serija katastrofičnih vulkanskih erupcija. Tada je nestalo oko 96 posto svih morskih i 70 posto kopnenih vrsta, a dominantna vrsta na Zemlji postali su dinosauri. No, i njih je dokrajčilo masovno izumiranje vrsta kada je prije 65 milijuna godina na meksički poluotok Yucatan pao asteroid promjera 10-20 kilometara.
Ali, nisu dinosauri bili jedine žrtve: udar iz svemira tada je prouzročio izumiranje oko 75 posto biljnih i životinjskih vrsta.
- Sada smo na rubu šestog masovnog izumiranja. Samo u posljednjih 40 godina populacija divljih životinja na Zemlji smanjila se za 50 posto - upozorio je Carroll.
Dosad je opisano oko 1,8 milijuna vrsta, no znanstvenici smatraju kako ih je više od 13 milijuna. Mnoge od njih nikad nećemo ni upoznati jer se sadašnje izumiranje vrsta odvija 1000 puta brže od prirodne stope izumiranja. Najveća prijetnja izumiranju biljnih i životinjskih vrsta jest gubitak njihova staništa i njihova komercijalna eksploatacija. Prema podacima Međunarodne unije za očuvanje prirode (IUCN), dnevno izumire između 50 i 150 vrsta, a godišnje i do 55.000.
- Navest ću vam primjer afričkih lavova. Mislite li da je životinjski kralj zaštićen? Razmisite još jednom. Prije 40 godina oko 400.000 lavova tumaralo je Afrikom. Danas ih je preostalo samo 30.000, a nestali su iz 26 zemalja - rekao je Caroll. Upozorio je kako je na planetu preostalo još samo 3000 tigrova te da bi do 2070. godine mogla nestati glavnina koraljnih grebena na Zemlji.
- Tisuće je vrsta ugroženo. U opasnosti od izumiranja u bliskoj budućnosti sada je čak četvrtina svih monitoritanih vrsta, uključujući i sisavce, gmazove, ptice i ribe - upozorio je Sean B. Carroll.
U Hrvatskoj će nestati 1000 vrsta
U Hrvatskoj je zabilježeno više od 38.000 vrsta, no pretpostavlja se da ih živi više od 100.000. Tijekom 20. stoljeća u našoj je zemlji izumrlo nekoliko desetaka vrsta, uključujući biljku jabučki karanfil, kojoj je otok Jabuka bio jedini dom na svijetu, štakora sljepaša, šišmiša Meheljeva potkonjaka... Sada je pred izumiranjem više od 1000 biljnih i životinjskih vrsta u Hrvatskoj.