Muškarac iz Velike Britanije druga je osoba na svijetu izliječena od infekcije HIV-om nakon što mu je presađena koštana srž donora otpornog na taj virus, pokazala je studija objavljena u utorak u online izdanju vodećeg znanstvenog časopisa Nature te predstavljena na medicinskoj konferenciji posvećenoj infekciji HIV-om odnosno AIDS-u u Seattleu.
- Kod pacijenta nema tragova virusa koje možemo izmjeriti. Ne možemo bilo što detektirati - izjavio je za Guardian prof. Ravindra Gupta s Cambridgea, jedan od voditelja studije u Natureu.
Londonski pacijent
Muškarac, čiji je identitet nepoznat javnosti, u medijima je nazvan londonskim pacijentom, dijelom zbog sličnosti sa slučajem “berlinskog pacijenta”, odnosno Timothyja Raya Browna, prvog čovjeka izliječenog od HIV infekcije.
“Londonski pacijent” zarazio se HIV-om 2003. godine, a 2012. godine dijagnosticiran mu je Hodgkinov limfom. Bio je podvrgnut kemoterapiji, no 2016. godine njegovo zdravstveno stanje bilo je vrlo teško i liječnici su se odlučili za transplantaciju matičnih stanica koštane srži. - To je, realno, bila posljednja šansa da preživi - rekao je Gupta. Naglasio je da je kao donor izabrana osoba koja nije u srodstvu s pacijentom, ali je nositelj mutacije CCR5. Riječ je rijetkoj genetskoj mutaciji zahvaljujući kojoj su njezini nositelji otporni na infekciju HIV-om. Tu mutaciju ima između jedan i tri posto Europljana, mahom na sjeveru našeg kontinenta.
Nakon transplantacije koštane srži donora “londonski pacijent” još je godinu dana uzimao lijekove protiv infekcije HIV-om. Sada je prošlo 18 mjeseci od transplantacije, a kod pacijenta nema tragova HIV-a. - Rano je govoriti o izlječenju dok još ne prođu tri-četiri godine. No, sada znamo da prvi slučaj izliječenog od HIV-a nije bio anomalija - rekao je Gupta za New Scientist.
Nije slučajnost
S medicinske konferencije u Seattleu na kojoj je upravo predstavljen slučaj “londonskog pacijenta”, javio nam se vodeći hrvatski stručnjak za HIV/AIDS infekciju prof. Josip Begovac.
- Svakako je važno što smo dobili primjer još jednog bolesnika koji je u remisiji od zaraze HIV-om. Istaknuo bih nekoliko činjenica. Prvo, radi se o bolesniku koji je imao zloćudnu bolest (Hodgkinov limfom) koja je zahtijevala liječenje matičnim krvotvornim stanicama, provedeno je jednokratno liječenje od srodnog davatelja. Drugo, davatelj je imao promijenjen receptor CCR5 koji je inače neophodan HIV-u za ulazak u stanicu. Treće, prije primjene navedenih stanica provedena je intenzivna kemoterapija koja gotovo posve uništava postojeći imunosni sustav. Četvrto, 18 mjeseci nakon prekida liječenja HIV se nije dokazao u krvi ili pojedinim stanicama. Za razliku od “berlinskog bolesnika”, nije provedeno intenzivno zračenje što za bolesnika znači i manje komplikacija/nuspojava liječenja - pojasnio je prof. Begovac, voditelj Referentnog centra za dijagnostiku i liječenje zaraze HIV-om Klinike za infektivne bolesti “Fran Mihaljević” u Zagrebu.
Josip Begovac
- Kako se radi o drugom bolesniku koji je ušao u remisiju HIV-infekcije na sličan način, prvi slučaj izlječenja “berlinskog bolesnika” više ne možemo smatrati slučajnošću. Ovo će potaknuti istraživanja u smislu izlječenja koristeći stanice s poremećenim receptorom CCR5. Nažalost, upravo na konferenciji u Seattleu prikazan je rad američkih autora gdje se receptor CCR5 poremetio prstenom cinčane nukleaze uz pomoć mRNA, ali je samo privremeno došlo do povoljnog učinka. Dakle, zasad se izlječenje HIV-infekcije pomoću izmijenjenog receptora CCR5 može očekivati samo u kontekstu liječenja matičnim krvotvornim stanicama - istaknuo je Begovac.
Kraj epidemije i bez izlječenja
Naglasio je da danas možemo privesti kraju HIV-epidemiju u svijetu i bez izlječenja. - Kako imamo nedvojbene dokaze da osobe koje redovito uzimaju antiretrovirusne lijekove i imaju nemjerljivu količinu virusa u krvi nisu zarazne spolnim putem, otkrivanjem i liječenjem svih zaraženih osoba onemogućavamo širenje zaraze. Druga važna mjera je predekspozicijska profilaksa za populacije s povećanim rizikom dobivanja HIV-infekcije. U pojedinim dijelovima svijeta je zbog provedbe navedenih programa već došla do smanjenja broja novih HIV-infekcija. Jedna od važnih prepreka u provedbi navedenih mjera je stigma koja nažalost još uvijek prati osobe zaražene HIV-om - zaključio je Begovac.
Prvi čovjek izliječen od HIV-a, Amerikanac Timothy Ray Brown (53), bio je velika medicinska i medijska senzacija u prosincu 2010. godine kad je otkrio svoj identitet, jer je dotad bio poznat kao “berlinski pacijent”. Brown se zarazio HIV-om još 1995. godine dok je bio student u Berlinu. No, 11 godina kasnije dijagnosticirana mu je akutna mijeloična leukemija, a njemački znanstvenici i liječnici s Charité-University Medicine u Berlinu odlučili su se za eksperimentalni tretman.
Rizici liječenja
Najprije su ga liječili kombinacijom kemoterapije i zračenja, a zatim su mu transplantirali matične stanice iz koštane srži. Kada mu je u veljači 2007. presađena koštana srž, Brown je prestao uzimati antivirusne lijekove. Trinaest mjeseci nakon toga leukemija mu se vratila i Brown je podvrgnut drugoj rundi tretmana. Tada je ponovno primio koštanu srž jednog donora koji je nositelj genetske mutacije CCR5 i njegovo se stanje poboljšalo te je ubrzo prestao uzimati antivirusne lijekove.
Timothy Brown danas je neka vrsta ikone u borbi protiv infekcije HIV-om, i 2017. godine obilježio je 10. godišnjicu svoga izlječenja od te kuge modernog doba.
No, liječnici upozoravaju da način liječenja koji je primijenjen kod Browna i “londonskog pacijenta” nikako nije moguće primijeniti na sve osobe zaražene HIV-om jer je riječ o skupom, kompleksnom i opasnom medicinskom postupku s mnogo nuspojava. Tako je u Brownovom slučaju šansa da umre tijekom liječenja bila 50 posto, a kod “londonskog pacijenta” 10 do 20 posto. No, s postojećim antiretrovirusnim liječenjem osobe zaražene HIV-om mogu doživjeti gotovo normalnu starost.
- Ako budemo bolje razumjeli zašto postupak djeluje kod nekih pacijenata, a ne kod drugih, bit ćemo bliže krajnjem cilju liječenja HIV-a. U ovom trenutku postupak još uvijek nosi previše rizika da bi se mogao koristiti kod pacijenata koji su inače dobro - rekao je prof. Graham Cooke s Imperial Collegea u Londonu, koji nije sudjelovao u liječenju “londonskog pacijenta”.
Krajem prošle godine senzacionalno je odjeknula vijest da je kineski znanstvenik dr. He Jiankui koristio revolucionarnu metodu CRISPR-Cas 9 u modifikaciji embrija nastalih medicinski potpomognutom oplodnjom. Tako je modificirao gen CCR5 s ciljem da bebe budu otporne na infekciju HIV-om. Blizanke Lulu i Lala, čiji se identitet, baš kao i identitet njihovih roditelja, drži u tajnosti, rođene su početkom studenoga 2018. godine. Otac “CRISPR beba” želio je spriječiti da mu djeca dobiju HIV zbog diskriminacije s kojom se i sam susreće. Inače, u Kini je više od 800.000 ljudi zaraženo HIV-om.
Milijuni zaraženih
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, diljem svijeta HIV-om je zaraženo oko 37 milijuna ljudi. Od početka 1980-ih, kad su na Zapadu zabilježeni prvi slučajevi AIDS-a odnosno infekcije HIV-om, ona je odnijela oko 35 milijuna života. Najveći broj zaraženih HIV-om i dalje se bilježi u Africi, gdje je četiri posto odraslih zaraženo HIV-om.
Iako vjerojatno nikad nećemo znati sve detalje o tome kako je počela epidemija AIDS-a, danas znamo da je ishodište te bolesti u južnom Kamerunu, gdje su znanstvenici otkrili SIV, virus koji nose čimpanze, a koji je praktički identičan HIV-u. Gotovo je sigurno da se prvi čovjek zarazio HIV-om loveći čimpanzu kako bi je pojeo. Nakon što je ušao u ljude, virus je mutirao i postao zloglasni HIV.
Genetičari smatraju da se pretvorba SIV-a u HIV dogodila između 1884. i 1924. godine, najvjerojatnije oko 1908. godine, a da su prvi ljudi zaraženi HIV-om bili na području Kinshase (tadašnji Leopoldville), danas glavnog grada Demokratske Republike Kongo.