Sveučilište u Rijeci (UniRi) u ponedjeljak poslijepodne od 17 do 19 sati je putem aplikacije Zoom organiziralo konferenciju „Visoko obrazovanje i znanost u doba nove normalnosti“.
- U vrijeme koronakrize počeli smo živjeti virtualno i sami smo iznenađeni kako smo se uspjeli organizirati. Uspostavljen je novi odnos prema stručnjacima koji su postali zvijezde, vratilo se povjerenje u stručnjake i smanjio se skepticizam prema znanosti. Nadalje, ojačao je osjećaj povezanosti, ljubaznosti, povezanosti i kolegijalnosti. No, ima i mnogo minusa i izazova. Prvo, došlo je do pada znanstvenih aktivnosti jer su znanstvenici koncentrirani na nastavu i nisu u laboratorijima. Došlo je do zastoja u odnosu Sveučilišta s gospodarstvom, a očekuju nas i financijski rezovi zbog recesije. Stala su zapošljavanja i napredovanja u hrvatskoj akademskoj zajednici i svaka razvojna strategija je upitna - rekla je prof. Snježana Prijić-Samaržija, rektorica Sveučilišta u Rijeci koja je moderirala online konferenciju.
Snježana Prijić Samaržija
Prof. Ivan Đikić sa Sveučilišta Goethe u Frankfurtu naglasio je tri točke uloge sveučiliša u krizi: održavanje obrazovanja, nastavak znanstvenih aktivnosti te aktivnosti profesora sa Sveučilišta u javnosti. - Mislim da smo to dobro napravili u Frankfurtu. Sveučilište je zatvoreno početkom ožujka, ali je možda 10 posto znanstvenika ostalo na nekim kriznim projektima povezanim s koronavirusom. Iz moga laboratorija sada dolazi jedno otkriće koje će uskoro biti u preprintu i dostupno javnosti. Vjerujem da bez cjepiva nećemo riješiti ovu pandemiju, a ono će biti tek za godinu dana. Bez razumijevanja samog virusa i njegova životnog ciklusa nećemo moći pripremiti nove uspješnije lijekove jer dosadašnji, koje smo testirali, nisu pokazali značajan učinak na virus - rekao je Đikić.
Ivan Đikić
Astrofizičar Željko Ivezić, profesor na Sveučilištu Washington u Seattleu, rekao je da je zadnjih godina dva-tri dana tjedno bio na putu pa bi preletio i 5000 kilometara u jednom tjednu. - Odjednom je sve stalo prije dva mjeseca, svi smo prešli na online komuniciju. Online komunikacija može ponekad zamijeniti putovanja, ali ne i sve sastanke. Spoznao sam da sam 40-50 sati tjedno na Zoomu i da radimo 50 posto više nego kad smo mogli ići u urede. Javlja se 'Zoomor', umor od Zooma. Spoznao sam da online komunkacija ne može zamijeniti fizičku komunikaciju, direktni kontakti studenta i profesora su nužni baš kao i međusobni kontakti studenata koji zbog toga i biraju određena sveučilišta kako bi na njima studirali - rekao je Ivezić.
Željko Ivezić
Sociologinja Aleksandra Kanjuo Mrčela, profesorica na Sveučilištu u Ljubljani, osvrnula se na stavove među znanstvenicima u društvenim znanostima o koronakrizi.
- Jedan dio znanstvenika je jako pesimističan i misli da će sve biti puno lošije. S druge strane, dio znanstvnika misli da je ovo vrijeme za velike promjene na bolje: primjerice, uspostavljanje solidarnosti i univerzalnog dohotka. I jedni i drugi se nerealistični: nema razloga očekivati da će nas virus jako promijeniti, vjerojatno ćemo se naći u sličnoj ili goroj situaciji - rekla je prof. Kanjuo Mrčela.
Aleksandra Kanjuo Mrčela
Danica Kragić Jensfelt, profesorica kompjutorskih znanosti na Kraljevskom tehnološkom institutu (KTH) u Stockholmu, osvrnula se na tzv. švedski pristup u borbi s pandemijom. - U Švedskoj je u prvi plan došla sloboda i odgovornost pojedinca. Puno Šveđana je bilo na odmoru u Alapama, u Italiji i Austriji pa su se vratili zaraženi. No, nije donesena odluka o karanteni. Srednje škole i fakulteti su zatvoreni i nastava se već devet tjedana održava online. No,vrtići i osnovne škole su ostali otvoreni. Što se tiče uloge umjetne inteligencije, bez obzira na puno aplikacija koje prate kretanje ljudi, u Švedskoj je to teško staviti u korištenje jer se privatnost stavlja u prvi plan - rekla je Danica Kragić Jensfelt.
Igor Mezić, profesor na Sveučilištu Kalifornija u Santa Barbari, smatra kako je kriza pokazala da je nastava na daljinu moguća i kvalitetna. - Online nastava pokazuje mogućnost demokratizacije obrazovanja. Virtualno obrazovanje može ljudima koji nemaju pristup Harvardu i Prinectonu pružiti priliku da dobiju kvaliteno obrazovanje - naglasio je Mezić.
I filozof Nenad Miščević zadovoljan je komunikacijom sa studentima koju održava putem Skypea. - Predajem na tri mjesta: na Srednjoeuropskom sveučilištu (CEU) u Budimpešti te na sveučilištima u Mariboru i Rijeci. Sve se to svelo na komunikaciju putem Skypea i jako sam zadovoljan. Predajem teme iz filozofije i političke teorije. Omladina me svako malo prekida, ali ako se ulijene, ja njih pitam - naglasio je Miščević.
Dražen Prelec, profesor na Massachusetts Institute of Technology (MIT), osvrnuo se na situaciju u Bostonu. - Mi smo u središtu koronakrize jer su nakon New Yorka, Boston i Massachusetts najpogođeniji u SAD-u. U SAD-u je federalna reakcija na koronu bila neorganizirana, za razliku od Europe, posebice Njemačke. Naša predavanja na MIT-u se od ožujka održavaju preko Zooma pa i ja osjećam 'Zoomor'. S jedne strane, cijeli svijet je prošao trening kroz Zoom, a neki to uspoređuju sa širenjem pismenosti. No, s druge strane to ne može biti trajna situacija o čemu najbolje govori primjer moje kolegice koja ima laboratorij u Londonu, a muž joj radi na MIT-u. Vodi laboratorij preko Skypea, prve dvije godine je bilo dobro, a poslije sve teže. To je neodrživo - rekao je Prelec.
Na loš odgovor SAD-a na koronakrizu upozorio je i Igor Žutić, profesor na Sveučilištu u Buffalu u državi New York.
- Moj postdoktorand i njegova žena, koji imaju jednogodišnje dijete, su vjerojatno imali Covid, ali nisu mogli na testiranje. U državi New York nema dovoljno testova. Amerika nije jedini primjer gdje veliki BDP nije pružio dobar odgovor. Singapur, koji je imao dobar odgovor u početku, je sad u problemima jer se pokazalo da su ljudi koji su tamo sluge i žive u lošim uvjetima postali izvor zaraze. Amerika je nekad izvozila pomoć, a moji suradnici iz Kine me sad pitaju trebaju li mi poslati maske - rekao je Žutić te naglasio da već mjesec i pol nastavu održava preko interneta te će tako nastaviti do kraja akademske godine, a vjerojatno i na jesen.