Vulkanske erupcije 1345. godine izazvale su ‘domino efekt‘ koji je doveo do Crne smrti

Crna smrt, pandemija bubonske kuge, mogla je biti izazvana vulkanskom aktivnošću 1345. godine, ustvrdili su znanstvenici u časopisu Communications Earth & Environment.

Uzročnik kuge je bakterija Yersinia pestis koja napada glodavce, a buhe koje se hrane glodavcima, prenose je na ljude. Povjesničari već dugo spekuliraju da je do izbijanja zaraze u Europi u 14. stoljeću došlo prijevozom žitarica iz luke Caffa na Crnom moru gdje se bolest pojavila krajem 1346. godine. Mletački trgovci prenijeli su ubojite bakterije u žitu do Venecije odakle se kuga proširila Italijom, potom nastavila napredovati u velikom polukrugu prema sjeveru i zapadu u Francusku, Njemačku i Skandinaviju te 1352. godine stigla do Moskve. Stravično je opustošila Europu: smatra se da je ubila 25 do 50 milijuna ljudi, odnosno 30 do 60 posto tadašnjeg stanovništva Starog kontinenta. - Crna smrt je središnji događaj srednjeg vijeka i želio sam razumjeti zašto je tako izvanredna količina žita morala biti dovedena u Italiju baš 1347. godine – rekao je za New Scientist dr. Martin Bauch s Leibnizovog instituta za povijest i kulturu istočne Europe i prvi autor studije.

Bauch i njegov kolega Ulf Büntgen sa Sveučilišta u Cambridgeu analizirali su klimatološke podatke iz toga doba i spoznali da su promatrači u Japanu, Kini, Njemačkoj, Francuskoj i Italiji izvijestili o smanjenom broju sunčanih sati i povećanoj naoblaci između 1345. i 1349. godine. To je vjerojatno bio rezultat jedne ili nekoliko vulkanskih erupcija na nepoznatoj tropskoj lokaciji koja je dovela do emisije velikih količina sumpornog dioksida, smatraju Bauch i Büntgen. Goleme količine sumpornog dioksida u atmosferi dovele su do hladnog vremena i propasti žetve u Italiji pa se zbog prijetnje glađu krenulo u uvoz žitarica iz trgovačke luke Caffa gdje je 1347. godine kuga stigla iz Mongolije.

„Po povratku u drugoj polovici 1347. godine, talijanske trgovačke flote nisu samo donijele žito natrag u mediteranske luke, već su i prenijele bakteriju kuge Yersinia pestis, najvjerojatnije putem buha koje su se hranile žitnom prašinom tijekom svog dugog putovanja“, napisali su istraživači u studiji. Prvi slučajevi kuge kod ljudi zabilježeni su u Veneciji samo nekoliko tjedana nakon dolaska posljednjih brodova sa žitom, a bolest se brzo proširila Europom - Postoji niz čimbenika koji su se svi poklopili. I da ste bilo koji od njih uklonili, to se ne bi dogodilo – rekla je za Live Science Hannah Barker, povjesničarka s Državnog sveučilišta Arizona koja nije bila uključena u studiju.