Nazvali su je bolest X. No, nemojte paničariti: bolest X zasad ne postoji. Ali, mogla bi se pojaviti jednog dana, baš kao što se prije četiri godine iznenada pojavio covid-19. Potaknuta teškim iskustvom pandemije koronavirusa, koji je dosad odnio više od sedam milijuna života, Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) već neko vrijeme radi na donošenju Globalnog sporazuma o pandemijama. O nacrtu toga sporazuma već se raspravlja godinu dana, a dokument bi trebao biti usvojen dokument u svibnju na generalnoj skupštini WHO-a.
- Neki ljudi kažu da bi ovo moglo stvoriti paniku. Ne. Bolje je predvidjeti nešto što bi se moglo dogoditi, jer se to dogodilo u našoj povijesti mnogo puta, i pripremiti se za to – rekao je generalni direktor WHO-a Tedros Adhanom Ghebreyesus na nedavno održanom Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu. Zaključio je da je covid-19 možemo nazvati prvom bolešću X, ali mogla bi se pojaviti neka nova pošast. - Kada su bolnice bile preopterećene zbog covida, izgubili smo mnogo ljudi. Nije bilo dovoljno prostora, nije bilo dovoljno kisika. Zemlje trebaju bolje sustave ranog upozoravanja na nove bolesti, a javne zdravstvene službe moraju postati otpornije na neočekivane poraste potražnje medicinske pomoći. Srećom, te pripreme se mogu napraviti čak i ako ne znamo točno što će biti bolest X. Koja god bolest bila, možete se pripremiti za nju – naglasio je Tedros Adhanom Ghebreyesus.
Od Lasse do ebole
Bolest X je naziv koji WHO koristi za označavanje nekog trenutno nepoznatog zaraznog stanja koje može izazvati epidemiju ili pandemiju. Termin je skovan 2017. godine, a može se koristiti za označavanje novootkrivenog patogena ili bilo kojeg poznatog patogena s novostečenim pandemijskim potencijalom. WHO je te 2017. godine objavio popis najsmrtonosnijih patogenima, a trenutačno se na njemu nalaze uzročnici covida, ptičje gripe, ebole, marburške groznice, Lassa groznice, MERS-a, SARS-a, Zike itd.
- Postoje sojevi virusa koji imaju vrlo visoke stope smrtnosti i koji bi mogli razviti sposobnost učinkovitog prijenosa s čovjeka na čovjeka - rekao je za CBC dr. Amesh Adalja, stručnjak za zarazne bolesti sa Sveučilišta Johns Hopkins u Baltimoreu. Prema Adalji, smrtonosni patogen i kandidat za bolest X mogao bi biti neki respiratorni virus koji već kola među životinja, ali još nije stekao važnu evolucijsku sposobnost da se širi među ljudima.
- Ti patogeni bi mogli biti u šišmišima kao u slučaju covida-19 ili bi mogli biti u pticama kao u slučaju ptičje gripe. Ili, bi to mogla biti neka druga vrsta životinja, na primjer svinje – rekao je Adalja.
Iskustvo iz pandemije koronavirusa
U svakom slučaju, znanstvenici smatraju kako je važno planirati sljedeću pandemiju jer je svijet povezaniji nego ikad ranije. Dok su izbijanja bolesti u ranoj povijesti čovječanstva bila manje-više lokalizirana, danas one imaju veći potencijal za brže širenje.
- Vidjeli smo covid-19, ali to nije kraj. Postoji nešto što će se dogoditi prije ili kasnije i to je jedan od razloga zašto WHO želi planirati, nazivajući ovu hipotetsku prijetnju bolest X. Zato kažu: ‘Hej, moramo planirati i pogledati lekcije koje smo naučili – rekao je za Salon.com dr. Rajendram Rajnarayanan s New York Institute of Technology u Jonesborou u Arkansasu.
Rajnarayanan smatra da smo iz pandemije koronavirusa naučili da postoji potreba za centraliziranim "zapovjednim centrom" za komunikaciju kojem će ljudi diljem svijeta vjerovati da će priopćiti točne i transparentne informacije. Nažalost, na primjeru Kine pokazalo se da se svijet ne može oslanjati na informacije koje dolaze iz zemlje u kojoj se bolest pojavila. Nedostatak transparentnosti kineskih vlasti pridonio je širenju teorija zavjere prema kojima je virus izašao iz kineskog laboratorija kao potencijalno biološko oružje. Iako znanstvenici uglavnom smatraju da se koronavirus SARS-Cov-2 prirodno pojavio u životinjama i proširio na ljude na mokroj tržnici Huanan u Wuhanu, i dalje postoje varijacije teorije o "bijegu virusa iz laboratorija" makar nema dokaza koji bi to poduprli.