Zagađenje zraka uzrokuje veliko smanjenje inteligencije, otkrilo je novo istraživanje te tako pokazalo da je šteta za društvo od zagađenog zraka daleko veća od svima poznatih utjecaja na fizičko zdravlje, piše Guardian.
Istraživanje je provedeno u Kini, no važno je i za ostatak svijeta s obzirom da čak 95 posto populacije udiše zagađen zrak. Ustanovljeno je da zagađenje zraka vodi značajno lošijim rezultatima na jezičnim testovima i matematici, ekvivalentnim jednoj godini obrazovanja manje.
'Zagađen zrak znači da će svi imati jednu godinu obrazovanja manje', rekao je Xi Chen s Yaleove škole za javno zdravstvo, inače član istraživačkog tima. 'Taj efekt izraženiji je kod starijih ljudi, posebno onih iznad 64 godine života, zatim kod muškaraca te kod onih koji i inače imaju niži stupanj obrazovanja. Ako izračunamo koliki je gubitak kod tih osoba, može se govoriti o godinama obrazovanja manje.'
Prijašnja istraživanja ustanovila su da zagađen zrak šteti kognitivnim sposobnostima studenata, no ovo je prvo istraživanje koje se bavilo utjecajem zagađenja na ostale dobne skupine te posebno žene i muškarce.
Šteta po inteligenciju bila je najzamjetnija kod dobne skupine iznad 64 godine te imala ozbiljne posljedice, kaže Chen.
'Obično najvažnije financijske odluke donosimo u starijoj dobi.'
I Rebecca Daniels iz britanske zdravstvene udruge Medact kaže kako su rezultati istraživanja izrazito zabrinjavajući.
Zagađenje zraka u svijetu uzrokuje više od sedam milijuna preuranjenih smrti godišnje, no utjecaj zagađenja na mentalne sposobnosti manje je poznat. Nedavna studija potvrdila je povezanost otrovnog zraka s ekstremno velikom smrtnosti osoba s mentalnim oštećenjima i s povećanim brojem mentalnih oboljenja kod djece. Treća je pak studija ustanovila da osobe koje žive uz prometne ceste imaju veći rizik od razvoja demencije.
Nova studija, objavljena u časopisu Proceedings of the National Academy of Science analizirala je rezultate jezičnih i matematičkih testova provedenih na 20.000 osoba između 2010. i 2014. godine. Znanstvenici su rezultate usporedili s razinom zagađenja dušičnim dioksidom i sulfatnim dioksidom.
Otkriveno je da što su ljudi dulje bili izloženi zagađenom zraku, veća je šteta po njihovu inteligenciju. Nadalje, jezične sposobnosti više su stradale od onih matematičkih te je zagađenje više utjecalo na muškarce nego na žene što je vjerojatno povezano s različitim načinima na koji funkcioniraju muški i ženski mozak.
Derrick Ho s politehničkog sveučilišta u Hong Kongu kaže kako je utjecaj zagađenja na kognitivne sposobnosti iznimno važno te se poklapa s nekim njegovim ranijim istraživanjima.
'Zagađenost zraka može se povezati s oksidativnim stresom, upalnim procesima neurona i neurodegeneracijom kod ljudi', kaže Ho.
Chen kaže kako je zagađenje najvjerojatnije sam uzrok smanjenja inteligencije, a ne tek korelacija. Studija je pratila iste osobe kroz dulji vremenski period tijekom kojega je stupanj zagađenja varirao od godine do godine što znači da su automatski isključeni svi ostali potencijalni faktori poput genetskih razlika.
Znanstvenici su također uračunali postupno smanjenje inteligencije do kojeg dolazi s godinama kao i mogućnost da su ljudi tijekom razdoblja većih zagađenja bili nestrpljivi ili manje suradljivi.
Nedvojbeno je utvrđeno da zagađenje zraka ima kratkoročni utjecaj na inteligenciju što može imati ozbiljne posljedice primjerice na studente koji moraju izaći na ispit onog dana kad je zagađenje u zraku izuzetno visoko.
'Ne postoji prečica do rješenja. Vlada mora poduzeti konkretne mjere kako bi smanjila zagađenje zraka. To će u konačnici pozitivno utjecati na ljudski potencijal koji je glavni pokretač svjetske ekonomije', kaže Chen.
U Kini se zagađenje zraka smanjuje no i dalje je tri puta veće od preporuke Svjetske zdravstvene organizacije.
Prema toj organizaciji, najzagađeniji su gradovi zemalja u razvoju. Kina, u kojoj se nalazi nekoliko takvih gradova, najavila je pravi rat zagađenju koji traje već pet godina.
Iako je ovo istraživanje provedeno u Kini, vrijedi i za ostatak svijeta. Šteta nastala na inteligenciji vjerojatno se gomila, pa jedan miligram povećanja onečišćenja kroz tri godine je vjerojatno ekvivalentno gubitku više od mjesec dana obrazovanja. Sitne čestice onečišćenja posebno su opasne.
'To je isto u svom dijelovima svijeta jer ljudi međusobno imaju više sličnosti nego razlika', kaže Chen.
Aarash Saleh, specijalizant pulmologije i jedan od liječnika okupljenig oko inicijatice 'Liječnici protiv dizela', kaže: 'Ova studija nadopunjuje već postojeće i vrlo zabrinjavajuće dokaze koji kažu da zagađenje utječe na inteligenciju. Gradski promet najviše doprinosi zagađenju u naseljenim područjima i naše vlade moraju hitno reagirati tako što će ukloniti s cesta ona vozila koja najviše zagađuju.'