ALRMANTNI PODACI

Zemlja i dalje na putu prema brzom zagrijavanju: 2020. je uz 2016. najtoplija godina od početka mjerenja

 Martin Bureau/AFP
Prošlogodišnji rekord od 1,25 Celzijeva stupnja u odnosu na predindustrijsko doba je više zabrinjavajuć

Godina 2020. uz 2016. najtoplija je godina od početka mjerenja, objavila je klimatska služba Europske unije u petak, i Zemlja je i dalje bila na putu brzog zagrijavanja što bi moglo pogubno utjecati na čovječanstvo.

Šest godina od 2015. najtoplijih je šest godina od početka mjerenja, kao što je i 20 od protekle 21, što je dokaz kontinuiranog trenda, izvijestila je Služba za klimatske promjene Copernicus (C3S).

Prošlogodišnji rekord od 1,25 Celzijeva stupnja u odnosu na predindustrijsko doba tim je više zabrinjavajuć jer se dogodio bez pomoći periodičnih prirodnih klimatskih događaja poznatih kao El Nino, što je u 2016. dodalo dvije desetine stupnja na prosjek za 2016., prema NASA-i i Britanskom meteorološkom zavodu.

"Prilično je jasno da će, u odsutnosti utjecaja fenomena El Nino i La Nina na godišnje temperature, 2020. biti najtoplija od početka mjerenja", kazao je Zeke Hausfather, direktor za klimu i energiju na institutut Breakthrough u Oaklandu u Kaliforniji za AFP.

Tijekom fenomena El Nino, što se događa svake dvije do sedam godina, tople površinske vode u tropskom dijelu Tihog oceana mogu povećati globalne temperature. S druge strane fenomen La Nina, poput onog koji se trenutno događa, ima suprotni učinak hlađenja.

"2020. se izdvaja po iznimnim vrućinama", kaže direktor C3S Carlo Buontempo.

"To je još jedan podsjetnik hitnosti ambicioznog plana smanjivanja emisija kako bi se spriječile pogubne posljedice na klimu u budućnosti".

U 2015. države su se obvezale ograničiti porast globalnih temperatura na ispod 2 stupnja Celzija, a po mogućnosti i na ispod 1,5 stupnja Celzija.

Izvješće UN-a nakon toga definiralo je 1,5 stupnja Celzija kao sigurni prag.

Uz nešto preko jednog stupnja Celzija zatopljavanja do sada, svijet je suočen s poplavom smrtonosnih suša, toplinskih udara, kiša koje izazivaju poplave i superoluja koje postaju razornije zbog rastućih razina mora.

U 2020. zabilježen je rekordni broj uragana na Atlantiku, toliko da Svjetska meteorološka organizacija, koja im daje imena abecednim redom, više nije imala raspoloživih slova.

Neka su područja svijeta prošle godine suočena sa zatopljavanjem znatno iznad globalnog prosjeka, prema izvješću Copernicus koje se oslanja na satelitske podatke.

Europske prosječne površinske temperature tijekom 2020. porasle su 2,2 stupnja Celzija iznad predindustrijskih razina i gotovo pola stupnja iznad 2019., koja je bila rekordna godina do tog trenutka.

Zatopljavanje područja Arktika bilo je čak i spektakularnije i na sjeveru Sibira i u dijelovima Arktika zabilježeno je sedam stupnjeva Celzija iznad razina zabilježenih sredinom 19. stoljeća.

Šumski požari u Sibiru koji su se protegnuli do jeseni oslobodili su rekordnih četvrt milijarde tona ugljikova dioksida u atmosferu što odgavara godišnjoj emisiji Španjolske, Egipta ili Vijetnama te trećinu više nego u 2019. koja je do tada držala rekord.

Razine ugljikova dioksida u atmosferi Zemlje dosegnule su rekordnu razinu od 413 čestica na milijun, gotovo 50 posto više nego početkom 18. stoljeća prije nego što je sagorijevanje fosilnih goriva počelo emitirati stakleničke plinove u atmosferu, piše C3S.

Te razine bez presedana dosegnute su unatoč padu od sedam stupnjeva u emisijama zbog pandemije i posljedičnih zatvaranja gospodarstava i prometa.

"S obzirom na to da se ugljikov dioksid akumulira u atmosferi poput vode u kadi, smanjivanje protoka vode kroz slavinu za sedam posto rezultira time da razina CO2 raste samo malo sporije", kaže Stefan Rahmstorf, voditelj analitike u instututu za klimatske promjene u Potsdamu za AFP.

"Moramo potpuno zatvoriti slavinu da bismo opet postigli održivu klimu."

Globalne emisije ustrajno rastu tijekom čitave 2019. i ostaje nejasno hoće li se čovječanstvo vratiti životu 'po starom' ili početi smanjivati zagađenje ugljikom dovoljno brzo da izbjegne katastrofalne posljedice po klimu.

Čak i da nacije ispune obećanja iz Pariškog klimatskog sporazuma planet bi se i dalje zagrijao više od tri stupnja Celzija do kraja stoljeća.

"Svijet se zagrijava kontinuiranim tempom od oko 0,2 stupnja Celzija po svakom desetljeću od 1970-ih zbog ljudskih emisija ugljikova dioksida i drugih stakleničkih plinova", kaže Hausfather.

"Ako nastavimo sadašnjim tempom premašit ćemo prag od 1,5 stupnja Celzija sredinom 2030-ih".

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. studeni 2021 08:02