Naša studija definitivno ima potencijal da bude najvažnija u mojoj karijeri. No, vrijeme će to pokazati. Kao što je slučaj s mnogim drugim studijama, otvorili smo više pitanja nego odgovora, rekao mi je početkom tjedna Nenad Šestan, profesor neuroznanosti, genetike, komparativne medicine i psihijatrije na Sveučilištu Yale.
Tada sam nestrpljivo čekala da istekne embargo prestižnog časopisa Nature kako bih objavila “ekskluzivu” o najnovijem istraživanju Šestanova tima. A kad je u srijedu u 19 sati istekao famozni embargo, vodeći svjetski mediji, BBC, Guardian, New York Times, Time i Wall Street Journal, izvijestili su kako su Šestan i njegovi suradnici, uz pomoć visokotehnološkog sustava BrainEx koji su razvili, uspjeli obnoviti temeljnu staničnu aktivnost u svinjskom mozgu nekoliko sati nakon smrti životinje. Iako u samom začetku, tehnologija BrainEx budi nadu da bismo u budućnosti mogli osmisliti nove terapije za moždani udar, Alzheimerovu bolest i druga oboljenja u kojima umiru stanice ljudskog mozga. - Iznenađen sam ovolikom medijskom pozornošću. No, neki moji kolege koji su znali o studiji predvidjeli su da će se to dogoditi - rekao je u četvrtak Šestan.
Imunofluorescentna bojanja neurona (zeleno), astrocita (crveno) i staničnih jezgara (plavo) u CA3 regiji hipokampusa mozga 10 sati nakon smrti (lijevo) i mozga tretiranog BrainEx tehnologijom (desno). Deset sati nakon smrti neuroni i astrociti u uobičajenim su okolnostima uništeni, a nakon tretmana BrainEx sustavom ove su stanice očuvane
Rođen je u Zadru 1970., a njegova je obitelj iz Zemunika Donjeg, gdje mu i sada žive roditelji. Već kao dječaka fascinirali su ga ljudski mozak i umjetna inteligencija.
- Početkom 80-ih kao dječak sam dobio National Geographic u kojem su bili razgovori s Marvinom Minskym, ‘ocem’ umjetne inteligencije, i Herbertom Simonom, dobitnikom Nobela za ekonomiju. Njih dvojica govorila su tada o mikročipovima te kako ćemo jednog dana misli staviti u kompjutore. To me fasciniralo: još čuvam taj National Geographic. Čvrsto vjerujem da će se to jednog dana, ali vrlo daleko, i dogoditi - rekao mi je Šestan za Jutarnji u svibnju 2011.
Kolege iz srednje škole u Zadru Nenada Šestana se sjećaju kao dinamičnog mladića duge crne kose koji je nosio maskirnu jaknu.
- Bio je genijalac, ali imao je i alternativnu, pankersku crtu - rekla je jedna od Šestanovih kolegica iz srednje škole. Poznati hrvatski znanstvenik Igor Rudan, profesor na Sveučilištu Edinburgh, sa Šestanom je studirao na Medicinskom fakultetu u Zagrebu.
- Tako mi je drago čitati o Nenadovim uspjesima jer zajedno smo počeli studirati medicinu u Zagrebu, često smo čak i bili u istoj grupi. No, čim smo odslušali neuroanatomiju, on više ni o čemu drugome nije razmišljao. Potpuno se posvetio istraživanjima mozga, doslovno od druge godine studija - prisjetio se Rudan.
Šestanovih znanstvenih početaka još tijekom studija medicine u Zagrebu prisjetio se i akademik Ivica Kostović, utemeljitelj i počasni ravnatelj Hrvatskog instituta za mozak (HIIM).
- Šestan se već od početka studija zainteresirao za neuroanatomiju te surađivao sa mnom i svojim mentorom Milošom Judašem. Već na početku studija znao je da se ne želi baviti kliničkom medicinom nego neuroznanošću - rekao je akademik Kostović, koji je Šestana upoznao sa svojim dugogodišnjim prijateljem Paškom Rakićem, profesorom na Yaleu i jednim od najpoznatijih svjetskih neuroznanstvenika.
Nakon što je 1995. diplomirao na Medicinskom fakultetu u Zagrebu, Šestan je otišao na doktorat kod Paška Rakića na Yale. Doktorirao je 1999., a zatim na Yaleu izgradio neovisnu znanstvenu karijeru. Početkom 2011. za istraživanja ljudskog mozga dobio je 15 milijuna dolara iz tzv. science stimulus packagea, što ga je tadašnji predsjednik Barack Obama jednokratno “ubrizgao” u znanstvena istraživanja. Posljednjih godina Šestanova znanstvena karijera razvijala se na fantastičan način.
Nenad Šestan
- Nenad Šestan se tijekom prošle dvije godine nametnuo kao vodeći mlađi neuroznanstvenik u svijetu. Ova serija radova, u kojoj je od sredine 2017. do danas zaredao čak 20 znanstvenih radova u časopisima Science, Nature i Cell, teško trenutačno može imati bilo koji drugi neuroznanstvenik u svijetu. Većina od tih radova golemi su prodori u razumijevanju povezanosti genoma, epigenoma i transkriptoma mozga i njegove molekularne strukture, veza i signalnih putova, čije će se značenje pokazati vremenom - istaknuo je Igor Rudan.
Slično misli i akademik Kostović. - Šestan je prve znanstvene radove već imao u Hrvatskoj, a u Americi je brzo napredovao u izrazito kompetitivnom okruženju na Yaleu. Iznimno je uspješan znanstvenik i čovjek u Americi, ali i surađuje s nama u domovini. Član je Međunarodnog znanstvenog savjeta Hrvatskog instituta za istraživanje mozga te dopisni član HAZU - rekao je Kostović.
Nenad Šestan oženjen je i otac četvero djece, a njegovi prijatelji ističu da je jako vezan za roditelje i svake godine dolazi u Hrvatsku. Akademik Kostović odao nam je i da je taj izvanredni neuroznanstvenik veliki ekspert za vina. - Nemam hobi jer nemam slobodnog vremena. Sve vrijeme izvan laboratorija provodim s obitelji. Sinovi su mi već izvan kuće, tako da se najviše veselim kad smo svi zajedno doma uz roštilj i ‘kapljicu’ crnog vina. Veselim se i što ću uskoro posjetiti roditelje u Zemuniku Donjem - zaključio je Nenad Šestan.
Zvonimir Vrselja, Nenad Šestan, Stefano Daniele, Stephen Latham