Američki znanstvenici sa Sveučilišta Stanford otkrili su četiri nova gena povezana s dugovječnosti. Novi geni su ABO (određuje krvnu grupu), CDKN2B (pomaže u regulaciji staničnih životnih ciklusa, SH2B3 (produljuje životni vijek kod voćnih mušica) i HLA (uključen u to kako naš imunološki sustav prepoznaje naše vlastite stanice).
- Zanima me zašto starimo. Kakav je to sat koji nam daje 80 godina života? - propituje dr. Stuart Kim sa Stanforda koji je vodio studiju objavljenu u časopisu PLOS Genetics. Kim i njegovi suradnici nove su gene otkrili analizirajući genome stogodišnjaka. Naime, stogodišnjaci su model starenja jer mnogi od njih ozbiljne znakove teških bolesti ili nepokretnosti pokazuju tek pred kraj života.
Znanstvenici stoga već dugo smatraju da stogodišnjaci imaju genetske varijante koje ih čine zdravijima i otpornijima od ostatka populacije.
- Mislimo da je 20 posto životnog vijeka neke osobe povezano s genima, a kod onih koji žive ekstremno dugo taj je postotak i veći - izjavio je za New Scientist Stuart Kim. On je dosad analizirao genome 800 osoba starijih od 100 godina te oko 5000 ljudi starijih od 90 godina. Među superstogodišnjacima, ljudima koji žive dulje od 100 godina, čije je gene istraživao, jest i jedna 116-godišnja žena koja je u tom trenutku bila najstarija na svijetu.
- Čini se da su neki od superstogodišnjaka našli način na produlje zdrav životni vijek. Jedna od superstogodišnjakinja radila je kao liječnica u Georgiji do svoje 103. godine.
Drugi pak superstogodišnjak bio je broker na Wall Streetu do 109. godine. Ti su ljudi zadržali visoke mentalne sposobnosti i fizičku snagu sve do kasne dobi - naglasio je Stuart Kim.
Poput mnogih znanstvenika, Kim smatra da otkrivanje gena povezanih s dugovječnosti može pomoći u prevenciji bolesti povezanih sa starenjem.
Dosad najstarija osoba bila je Francuskinja Jeane Calment, koja je umrla 1997. navršivši 122 godine i 164 dana. Najstarija Hrvatica bila je Jela Ljubičić, koja je doživjela 115 godina.