IMA LI KOGA?

Znanstvenici koji tragaju za vanzemaljcima registrirali neobičan signal

Radio teleskop Parkes
 Christopher Khoury/Zuma Press/Profimedia
Uski snop radio valova, čini se, stiže iz smjera nama najbliže zvijezde Proxime Centauri, a ulovio ga je teleskop Parkes u Australiji

Astronomi koji stoje iza dosad najopsežnije potrage za vanzemaljskim životom, istražuju intrigantnu emisiju radio valova koja je, čini se, došla iz smjera Proxime Centauri, najbliže zvijezde suncu, piše Guardian.

Uski snop radio valova je tijekom 30 sati nadzora ulovio teleskop Parkes u Australiji u travnju i svibnju prošle godine. Analiza snopa traje već neko vrijeme, a znanstvenici još nisu identificirali zemaljskog krivca kao što je neka zemaljska oprema ili satelit u prolazu.

Nije neobično da astronomi teleskopom Parkes ili u zvjezdarnici Green Bank u zapadnoj Virginiji u sklopu projekta Breakthrough Listen vrijednog 100 milijuna dolara, opaze neobične izboje radio valova, ali sve se to do sada pripisivalo ljudskom djelovanju ili prirodnim smetnjama.

I najnoviji 'signal' vjerojatno će dobiti svakodnevno objašnjenje, ali smjer uskog snopa, oko 980 MHz, i prividni pomak njegove frekvencije za koji je utvrđeno da je u skladu s kretanjem planeta, ovom su otkriću dodali misterioznu notu. Znanstvenici sada analiziraju zraku, nazvanu BLC1, a studija će biti objavljena u sklopu projekta traženja dokaza o životu u svemiru Breakthrough Listen.

Snop koji, čini se, dolazi iz smjera Proxime Centauri, crvene patuljaste zvijezde udaljene 4,2 svjetlosne godine od Zemlje, nije ponovno uočen od početnog promatranja, prema riječima astronoma koji je želio ostati anoniman jer su radovi još u tijeku. 'To je prvi ozbiljni kandidat od 'Wow! signala’', rekao je.

'Wow! signal' bio je kratkotrajni uskopojasni radio signal koji je 1977. godine pronašao Radio-opservatorij Veliko uho u Ohiju koji traga za vanzemaljskom inteligencijom, tzv. Seti. Neobični signal, koji je svoje ime dobio nakon što je astronom Jerry Ehman napisao 'Wow!' pored podataka, izazvao je val oduševljenja, premda je Ehman upozorio da se ne izvode 'golemi zaključci iz polovičnih podataka'.

Projekt Breakthrough Listen, koji je 2015. pokrenuo Yuri Milner, investitor u znanost i tehnologiju sa sjedištem u Silicijskoj dolini, osluškuje milijun zvijezda najbližih Zemlji u nadi da će otkriti zalutale ili namjerne emisije vanzemaljaca. Kad je ovaj desetogodišnji trud najavljivan u Kraljevskom društvu u Londonu, pokojni Stephen Hawking nazvao ga je 'ključnim'. Govoreći na tom događaju, Hawking, koji je budućnost čovječanstva vidio među zvijezdama, rekao je: 'Čovječanstvo ima duboku potrebu za istraživanjem, učenjem, znanjem. Također smo slučajno i društvena stvorenja. Važno nam je znati jesmo li sami u mraku.'

Izazov za astronome na projektu Breakthrough Listen i ostale koji su posvećeni pronalaženju inteligentnog života u svemiru jest uočavanje potencijalnih 'tehnoloških potpisa' među neumoljivim blebetanjem radio valova koji dolaze ili iz opreme na Zemlji, ili prirodnih kozmičkih pojava i oko orbite planete. A to nije lak zadatak. 1997. američka lovkinja na izvanzemaljce Jill Tarter, koja je nadahnula lik Ellie Arroway u filmu Kontakt, otkrila je potencijalni signal, ali kasnije je utvrđeno da se radi o emisijama iz antene na letjelici Soho, zajedničkoj misiji promatranja sunca NASA-e i Europske svemirske agencije.

Proxima Centauri

Iako preslaba da bi se mogla vidjeti golim okom, Proxima Centauri našla se pod intenzivnim nadzorom astronoma. Poznato je da oko zvijezde kruže najmanje dva planeta. Jedan je plinski div, a za drugog se vjeruje da je stjenoviti svijet oko 17 posto masivniji od Zemlje. Poznat kao Proxima b, planet kruži oko svoje zvijezde svakih 11 dana i leži u takozvanoj 'nastanjivoj zoni', u kojoj je temperatura odgovarajuća za postojanje tekuće vode.

Ali to ne znači da je voda prisutna na Proximi b. Unatoč svom naizgled ugodnom položaju, planet može biti neprijateljski raspoložen prema životu. 2017. NASA-ini znanstvenici koristili su računalne modele kako bi pokazali da bi, ako Proxima b ima atmosferu nalik Zemlji, život lako mogao biti eliminiran intenzivnim zračenjem i sunčevim bljeskovima koje je pokrenula njegova matična zvijezda. Pod takvim batinanjem, četiri milijarde godina star planet mogao je izgubiti cijelu atmosferu u 100 milijuna godina.

Pete Worden, bivši direktor NASA-inog istraživačkog centra Ames u Kaliforniji i izvršni direktor Breakthrough Initiatives, rekao je da je važno pričekati i vidjeti što su zaključili znanstvenici projekta: 'Tim Breakthrough Listen je otkrio nekoliko neobičnih signala i pažljivo ih istražuje. Ti su signali vjerojatno smetnje koje još ne možemo u potpunosti objasniti. Trenutno se provodi detaljna analiza.'

Drugi su u najmanju ruku oprezni. 'Šansa da je ovo umjetni signal s Proxime Centauri intrigira', rekao je Lewis Dartnell, astrobiolog i profesor znanstvene komunikacije sa Sveučilišta Westminster. 'Već toliko dugo tragamo za vanzemaljskim životom i ideja da bi se mogao pokazati na našem pragu, već u sljedećem zvjezdanom sustavu, nevjerojatna je.'

'Da tamo postoji inteligentan život, on bi se gotovo sigurno proširio puno šire po galaksiji. Šanse da su jedine dvije civilizacije u cijeloj galaksiji susjedne, među 400 milijardi zvijezda, apsolutno proširuju granice racionalnosti.'

Nisu samo statistike one koje izgledaju loše. Proxima b je toliko blizu matične zvijezde da je s njom plimno vezana, poput mjeseca sa Zemljom. Jedna strana ima vječni dan, druga je u vječnoj tami. 'Teško je zamisliti kako možete ondje imati stabilan klimatski sustav i sve stvari koje trebate od bakterija, sve do inteligentnih oblika životinjskog svijeta', dodao je Dartnell. 'Ali volio bih da mi se dokaže da nisam u pravu.'

Ima li koga tamo vani?

1899. Traganje za životom negdje drugdje bilo je dugo i duboko neproduktivno, barem u smislu pokušaja pronalaska vanzemaljskih civilizacija. Krajem 19. stoljeća Nikola Tesla vjerovao je da je presreo radio poruke s Marsa. No koliko znanstvenici znaju nakon bezbrojnih promatranja i desetljeća posjeta robotskih sondi, na Marsu nema života.

1967. Astrofizičarka Dame Jocelyn Bell Burnell pregledavala je brdo podataka novog radioteleskopa koji je pomogla izgraditi, kad je uočila neobičan signal. Bilo je slabo, ali se stalno ponavljalo. Nakon što su isključeni zemaljski izvori, tim je u obzir uzeo male zelene. Ispostavilo se da je pravi izvor pulsar, neutronska zvijezda koja se vrti i zrači poput nebeskog svjetionika.

1977. Iste godine kada su izašli Ratovi zvijezda, Jerry Ehman, astronom s radioteleskopa Big Ear na sveučilištu Ohio, pronašao nešto zanimljivo dok je skenirao nebo u potrazi za vanzemaljskim emisijama. Teleskop je promatrao skupinu zvijezda zvanu Chi Strijelac kad je zabilježio 72-sekundni izboj radio valova. Ehman je zaokružio podatke i napisao 'Wow!' na očitavanju, dajući signalu njegovo ime. Znanstvenici su predložili moguće izvore, ali signal nisu uspjeli objasniti.

2003. Projekt [email protected], koji je provodilo Kalifornijsko sveučilište u Berkeleyu, uz promatranja radioteleskopa Green Bank i nedavno srušenog teleskopa Arecibo, također je otkrio intrigantan signal. Rafalni valovi od 1420 MHz, poznati kao SHGb02 + 14a, promatrani su tri puta prije nestanka. Signal je dolazio iz tihe zone elektromagnetskog spektra, tzv. 'rupe s vodom', koju znanstvenici smatraju atraktivnim pojasom iz koje bi vanzemaljske civilizacije mogle emitirati međuzvjezdani signal.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
23. listopad 2021 11:46