Moguće je da je smotuljak papirusa koji je nakon erupcije Vezuva ostao zakopan ispod vulkanskog pepela otkrio kako je grčki filozof Platon proveo svoje posljednje sate, piše The Times. Na papirusu piše da je Platon svoju posljednju večer među živima proveo uz zvuke flaute koju je svirala mlada robinja iz Trakije.
Platonu se njezina pjesma, ako je suditi po onome što piše na papirusu, nije dopala. Dapače, grčki je filozof kritizirao njezin osjećaj za ritam. Profesor Graziano Ranocchia sa Sveučilišta u Pisi, voditelj istraživačkog tima koji je pronašao smotuljak, kaže da ta priča sugerira da je Platon bio lucidan sve do kraja života.
"Mogao je donijeti estetski sud i u svojim posljednjim satima", rekao je Ranocchia. Opis posljednje Platonove večeri dio je "Povijesti Akademije", knjige koju je napisao pjesnik i filozof Filodem iz Gadare. "Riječ je o najstarijoj knjizi o povijesti grčke filozofije koju posjedujemo", rekao je Ranocchia.
Papirusi koje su profesor Ranocchia i njegovi suradnici pronašli sve do nedavno nisu bili čitljivi. Naime, tekst je napisan na rolni papirusa koja je pougljenjena i praktički uništena kada je Vezuv 79. godine erumpirao te Pompeje i obližnje mjesto Herkulanej prekrio pepelom i plavcem.
Smotuljak se čuvao u velikoj vili u Herkulaneju. Ta je vila otkrivena 1750. godine, a smatra se da je nekoć bila u vlasništvu punca Julija Cezara. Učenjaci otad traže načine da pročitaju papiruse koji se nalaze u knjižnici u toj vili. Iako tek djelomično istražena, u "Vili papirusa" nalaze se stotine smotuljaka. Mnoge je od njih toplina vulkana pretvorila u krhke ingote od crnog ugljena.
Neki pojedinačni slojevi Filodemovog smotuljka u kojem se nalaze opisi Platonovog života pažljivo su razdvojeni u 18. stoljeću, međutim taj je proces kasnije napušten jer ga karbonizirani papirus najčešće ne bi preživio. Čak i kad bi se pojedini komad papirusa uspio odmotati, bilo je praktički nemoguće utvrditi što na njemu piše. Ranocchia i njegovi suradnici prvi su znanstvenici kojima je to uspjelo u 20 stoljeća.
Papirus su uspjeli pročitati s pomoću niza tehnika, pa tako i kratkovalnim infracrvenim hiperspektralnim snimanjem. Ona im je omogućila da detektiraju razlike između način na koje se svjetlo odbijalo od crne tinte i pougljenjenog papirusa. Ranocchia smatra da je Filodem imao bolje izvore od Diogena Laertija, grčkog povjesničara filozofije i autora utjecajnih napisa o Platonovu životu.
U Filodemovoj "Povijesti Akademije" stoji da je Platon prije smrti nekoga ugostio. Gost je navodno bio iz Kaldeje, a moguće je da su se družili u njegovom stanu u Akademiji. Platon je gosta primio iako se borio s vrućicom. "Odrađivao je svoje dužnosti. Gostoprimstvo je Grcima bila svetinja", rekao je Ranocchia.
Prošlog je tjedna objavljeno da Filodemov smotuljak sadržava detalje Platonova pogreba. Grčki je filozof sahranjen u vrtu Akademije u Ateni, odmah do hrama muzama. Filodemov je smotuljak naoko prepravio i dio Platonove biografije. Smatralo se, naime, da je Dionizije Stariji, tiranin Sirakuze, Platona u ropstvo prodao 387. godine prije Krista.
Filodemov smotuljak, međutim, sugerira da je Platon u ropstvo prodan 404. prije Krista, i to na grčkom otoku Egini. Prema drugoj verziji, u ropstvu je završio 399. godine prije Krista, odmah nakon smrti Sokrata. "Bio je mlad, još nije osnovao svoju školu, još nije postao vođa, još nije napisao nijedan od svojih slavnih dijaloga", rekao je Ranocchia.