PRAVA PALEODIJETA

Znanstvenici otkrili što je jela najstarija životinja na Zemlji: Jelovnik nije bio raznovrstan...

Kimberella; ilustracija

 Richard Bizley/Sciencephoto/Profimedia/Richard Bizley/sciencephoto/profimedia
Kimberela, simetrično stvorenje koje se moglo i kretati uokolo, bilo je prilično napredno za ono vrijeme, kažu znanstvenici

Međunarodni tim znanstvenika otkrio je prehrambene navike najstarijih životinja na našoj planeti koje su živjele prije više 550 milijuna godina, piše Guardian.

Znanstvenici koji su analizirali drevne fosile ediakarske biote - oblika života koji su postojali u razdoblju prije 635 milijuna pa do 538,8 milijuna godina - kažu kako oni predstavljaju najraniji dokaz hrane koju su konzumirale neke životinje.

Fosili stvorenja nalik pužu, poznatog kao Kimberella, sadrže spojeve koji sugeriraju da je biće jelo alge i bakterije s morskog dna - što baš i nije bio neki obilan obrok, ali je pokazatelj da je životinja imala usta i crijeva te da je probavljala hranu na sličan način kao što to čine današnji beskralješnjaci.

Suautor studije, profesor Jochen Brocks s Australskog nacionalnog sveučilišta, kaže kako su fosili iz ediakarskog razdoblja ‘neki od najznačajnijih fosila u evoluciji jer je to prvi puta da je život postao velik. To su najstariji fosili koje možete vidjeti golim okom.‘

Kimberella, simetrično stvorenje koje se moglo i kretati uokolo, bilo je prilično napredno za ono vrijeme, kažu znanstvenici.

‘Imati crijeva je vrlo moderno‘, kaže profesor Brocks. ‘Spužve, koralji i meduze nemaju normalna crijeva koja se protežu kroz njihovo čitavo tijelo.‘

‘Možemo vidjeti da su crijeva Kimberelle bila sposobna aktivno preuzeti masne molekule kolesterola te odbaciti druge molekule koje nisu trebala.‘

Analizirajući fosile druge vrste životinja, dikinsonije, tim znanstvenika je otkrio da je to stvorenje bilo manje napredno te nije imalo usta i crijeva.

Profesor Brocks je za dikinsoniju rekao da je izgledala poput ‘rebraste prostirke za kupaonicu koja je ležala na morskom dnu‘, da je mogla narasti do 1,4 metara duljine te da je apsorbirala hranu kroz svoju kožu.

Fosile je 2018. godine prikupio voditelj studije, dr. Ilya Bobrovskiy s GFZ-Potsdam (Njemački istraživački centar za geoznanosti iz Potsdama), sa stijena nedaleko Bijelog mora na sjeverozapadu Rusije.

Isti je tim znanstvenika ranije dikinsoniju proglasio najstarijim životinjskim fosilom koji datira otprije 550 milijuna godina.

Prošle godine je studija objavljena u časopisu Nature sugerirala da mrežasti uzorci u primjercima stijena otprije 890 milijuna godina sliče mrežastoj strukturi današnjih spužvi, što bi najstarije oblike životinja smjestilo oko 300 milijuna godina ranije. No oko te tvrdnje se znanstvenici još uvijek ne slažu.

Brocks kaže kako nova studija sugerira da je i ediakarska biota ‘već sadržavala neka od stvorenja koja su pokrenula kambrijsku eksploziju, odnosno uspon današnjih životinja‘. Kambrijska eksplozija, također zvana i ‘biološki Veliki prasak‘, bilo je razdoblje otprije 538,8 milijuna godina kad su se, sudeći po fosiliziranim ostacima, počele pojavljivati sve najvažnije skupine životinja.

Istraživanje je objavljeno u časopisu Current Biology.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
22. studeni 2022 21:11