Gledano izvana, Mliječna staza nalikuje čudesnoj spirali zvijezda i plina, koja se zarotira na svojoj galaktičkoj osi svakih 200 milijuna godina. Svaka od tih zvijezda, poput našeg Sunca, rotira se dodatno u svojoj orbiti. No, primjećeno je da se nekoliko zvijezda zaputilo velikom brzinom izvan uobičajenih orbita, i to u smjeru koji vodi izvan granica galaksije.
Od 2005. astronomi su otkrili 18 takvih superbrzih zvijezda, ali je nedavno na skupu Američkog astronomskog društva objavljeno otkriće još njih dvadeset. Sve prije otkrivene 'superbrze zvijezde' imaju tri zajedničke karakteristike. Na prvom mjestu, sve imaju ogromnu masu i jak sjaj. Nadalje, brzina im je najmanje 2,4 milijuna kilometara na sat, što je dovoljno da izmaknu gravitacijskoj sili Mliječne staze koja iznosi 1,6 milijuna kilometara na sat. Za usporedbu, brzina potrebna za nadvladavanje Zemljine sile teže iznosi 40,000 kilometara na sat. Treća je zajednička karakteristika ranije otkrivenih 'superbrzih zvijezda' da se kreću iz središta galaksije.
Teorijsko objašnjenje kreće od binarnih zvijezda - zvijezda koje orbitiraju jedna oko druge. Kada se jedna od njih previše približi crnoj rupi u središtu Mliječne staze - završi progutana, a druga se zvijezda iz istog para, uz utjecaj gravitacije crne rupe, katapultira velikom brzinom izvan središta galaksije.
No, pored tih zvijezda relativno velike mase, nedavno je otkriven niz manjih zvijezda koje, utvrdili su astronomi, dolaze iz raznih smjerova, a niti jedna nije krenula iz središta galaksije. Znanstvenici stoga još nemaju objašnjenje uzroka kretanja tih zvijezda, te nagađaju kako je moguće da su neke od njih nekada davno mogle biti katapultirane iz galaksije Andromeda te sada samo prolaze našom galaksijom.
Vremenska razdoblja tih putovanja protežu se milijunima godina, a toliko će trebati i zvijezdama iz središta naše galaksije da izađu iz granica Mliječne staze.