Velika nakupina smeća u Tihom oceanu - ili Great Pacific Garbage Patch - toliko je velika i tako je dugo prisutna da su se na njoj nastanila razna morska stvorenja koja inače nalazimo samo uz obalu. Naime, znanstvenici su otkrili životinjske zajednice, uključujući male rakove i žarnjake, koje sasvim dobro napreduju na toj 970.000 četvornih kilometara velikoj hrpi smeća koja pluta oceanom između obala Kalifornije i Havaja, piše CNN.
U novoj studiji objavljenoj u ponedjeljak u časopisu Nature Ecology & Evolution, tim znanstvenika otkrio je da je desetak vrsta beskralješnjaka, koji obično žive uz obalu, uspjelo preživjeti i razmnožavati se na otpadu koji već godinama pluta oceanom.
Istraživači pojašnjavaju kako ovo otkriće sugerira da plastični otpad u oceanu omogućuje stvaranje zasebnih ekosustava koje sačinjavaju bića koja inače ne bi mogla preživjeti na otvorenom moru.
Za razliku od organskih materijala koji se raspadaju i potonu za nekoliko mjeseci ili najviše za par godina, plastični otpad ostane plutati na površini mora značajno duže vrijeme, što raznim stvorenjima daje šansu da prežive i razmnožavaju se na otvorenom moru.
‘Bili smo jako iznenađeni kad smo vidjeli koliko su, zapravo, česta ta priobalna stvorenja koja sada žive na plastičnom otpadu. Našli smo ih na čak 70 posto otpada‘, kaže Linsey Haram s Nacionalnog instituta za hranu i poljoprivredu i glavna autorica studije.
Haram i njezini kolege su ispitali 105 komada plastike koje su izdvojili iz te hrpe plutajućeg otpada između studenog 2018. i siječnja 2019. te na njima identificirali 484 morska beskralješnjaka koji pripadaju 46 zasebnih životinjskih vrsta, od kojih se njih 80 posto inače može naći samo u priobalnim staništima.
‘Prilično velik postotak životinja koje smo pronašli zapravo su priobalne vrste, a ne one koje inače žive na otvorenom moru kakve smo očekivali pronaći‘, kaže Haram.
No pronašli su i dosta vrsta koje žive na otvorenom moru.
‘Na otprilike dvije trećine otpada pronašli smo obje zajednice koje se međusobno natječu za mjesto za život i utječu jedne na drugu na razne načine‘, kazala je Haram i dodala kako posljedice prisutnosti priobalnih vrsta daleko na otvorenom moru još nisu do kraja razjašnjene.
‘Vjerojatno se natječu za prostor i za izvore hrane - no možda i jedu jedni druge. Teško je znati što se točno događa, no vidjeli smo da neki priobalni žarnjaci jedu vrste koje žive na otvorenom moru, pa po tome znamo da ima slučajeva kad jedna vrsta lovi i jede drugu.‘
Nije još do kraja razjašnjeno kako su ta stvorenja dospjela na otvoreno more i kako su ondje uspjela preživjeti. Moguće je da su se samo povezli na komadima plastike koji su otplutali na otvoreno more ili su kolonizirali plastične predmete kad su ovi već bili u oceanu.
Ocean plastike
Velika pacifička nakupina smeća, dvostruko veća od države Teksas, najveća je nakupina plastike na svijetu.
Pet velikih vrtložnih oceanskih struja vuku smeće prema centru i drže ga ondje što stvara ogromni vrtlog otpada.
Pogrešno je misliti da se radi o nekakvom otoku smeća, kaže Matthias Egger iz organizacije The Ocean Cleanup (prev. ‘čišćenje oceana‘) koja pokušava ukloniti plastiku iz oceana.
‘Ako ste tamo vani, u početku vidite samo nepregledni plavi ocean‘, kazao je Egger koji je pomogao u izradi studije prikupljanjem uzoraka otpada mrežom.
‘To se može usporediti s gledanjem noćnog neba. Ako pogledate gore, vidite te male bijele točkice. Tako otprilike izgleda i to smeće. Nakupina otpada nije gusta, ali tog smeća ima jako puno, pa što duže gledate, vidite ga sve više i više.‘
Inicijativa Ocean Cleanup procjenjuje da je u nakupini oko 1,8 bilijuna komada plastike koja ukupno teži oko 80.000 tona. Najveći udio te plastike dolazi od industrije ribolova, a između 10 i 20 posto otpada može se povezati s tsunamijem koji je 2011. pogodio Japan.
Prema izvještaju Programa Ujedinjenih naroda za okoliš (UNEP), na svijetu se godišnje proizvede oko 460 milijuna tona plastike godišnje, što je količina koja će se - ukoliko nešto hitno ne poduzmemo - utrostručiti do 2060.
Na svijetu se reciklira samo devet posto plastike, prema izvješću UNEP-a. S čak 22 posto plastičnog otpada se vrlo loše upravlja i on završi kao smeće, a velike količine na kraju dospiju u oceane.
Znanstvenici su upozorili da se od 2005. godine količina plastičnog otpada u svjetskim morima povećava brzinom bez presedana.
‘Problem postaje sve veći i veći svake minute‘, kaže Egger. ‘Stalno nalazimo kornjače zapletene u izgubljene ribarske mreže. Ponekad su to samo leševi kornjača. Vidimo da mnoge životinje gutaju komadiće plastike. A tu su i razne kemikalije koje onečišćuju more.‘
Organizacija Ocean Cleanup je izradila ogroman sustav prikupljana otpada. Radi se o svojevrsnoj barijeri u obliku slova U s mrežom ispod površine vode. Ta se mreža kreće zajedno s morskim strujama i prikuplja plastični otpad koji pluta po površini.
‘Želimo vidjeti kakav utjecaj ovaj sustav ima na morski život. I kad se uvjerimo da je to za okoliš korisno, sustav ćemo povećati‘, kaže Egger.
No čišćenje mora je samo dio rješenja. Studija objavljena prošli mjesec pokazala je da će se bez hitne akcije, količina plastike u oceanima do 2040. povećati 2,6 puta.
Prošle je godine na UN-ovoj Skupštini posvećenoj okolišu usvojena povijesna rezolucija kojoj je cilj prekinuti zagađivanje prirode plastikom i do 2024. stvoriti sporazum o zagađenju - zakonski obvezujući dogovor koji bi se usredotočio na kompletan životni ciklus plastike, od njezine proizvodnje i dizajna pa do recikliranja i uklanjanja.