Istraživanje objavljeno u časopisu Nature kaže da su svjetski oceani tijekom proteklih desetljeća upijali puno više suvišne topline nego što su to znanstvenici mislili, što znači da bi se Zemlja mogla u nadolazećim godinama zagrijavati i brže nego što se predviđa, piše The Washington Post.
Geologinja na Sveučilištu Princeton i autorica studije Laure Resplandy tvrdi da su oceani tijekom proteklih 25 godina svake godine zadržali 60 posto više topline nego što su znanstvenici smatrali da je bio slučaj. Oceani trenutno upijaju više od 90 posto suvišne energije koja ostane zarobljena u Zemljinoj atmosferi.
Razlika u procjeni i podacima koji su objavljeni u srijedu u članku u časopisu Nature predstavlja popriličnu količinu dodatne energije koja je zbog Zemljine atmosfere ostala zarobljena na našem planetu. Usporedi li se zatočenu energiju s onom koju svijet na godinu potroši, zarobljene energije ima osam puta više. To nadalje znači da oceani čovjeku govore da se globalno zagrijavanje odvija puno brže nego što se to mislilo.
"Mislili smo da smo se izvukli s malo zagrijavanja oceana i atmosfere s obzirom na to koliko smo ugljičnog dioksida emitirali", rekla je Resplandy, koja je članak napisala uz pomoć Scrippsove institucije za oceanografiju te nekoliko drugih institucija iz Sjedinjenih Američkih Država, Kine, Francuske i Njemačke. "Bili smo u krivu. Planet se zagrijao puno više nego što smo mislili. Ti su nam podaci bili skriveni jer smo krivo gledali na podatke. Oni su, međutim, cijelo vrijeme bili tamo. Bili su u oceanima."
Osim na nastavak mjerenja zagrijavanja oceana, studija objavljena u srijedu u časopisu Nature mogla bi utjecati i na političke odluke. Ako se oceani zagrijavaju brže nego što se to mislilo, to znači da će države morati u potencijalno kraćem roku smanjiti emisije ugljičnog dioksida.
Podsjećamo, znanstvenici iza kojih stoje Ujedinjeni narodi ovoga su mjeseca ustvrdili da će se svijet morati vraški namučiti kako bi se zagrijavanje planeta dovelo do 1,5 stupnjeva Celzijusa iznad predindustrijskih razina. Uzme li se u obzir da se Zemlja od kraja 19. stoljeća do danas već zagrijala jedan stupanj Celzijusa, pred svjetskim je liderima vrlo težak posao.
Novo istraživanje pokazuje koliko štete se planetu može napraviti kada se ne radi ništa. Ako se oceani zagrijavaju više nego što se to mislilo, to znači da će razina mora također rasti brže. Najviše će štete pretrpjeti koraljni grebeni, Grenland i Antarktika. "Ako se pokaže da se oceani uistinu griju brže nego što se mislilo, brže ćemo se morati prilagoditi novim klimatskim uvjetima ili ćemo se brže dati u ublažavanje klimatskih promjena", rekao je Pieter Tans iz američke Nacionalne agencije za oceane i atmosferu (NOAA).
Znanstvenici za potrebe ove studije nisu direktno mjerili temperaturu oceana, već su mjerili volumen plinova koji su tijekom proteklih desetljeća pobjegli iz oceana u atmosferu. "Kada se ocean ugrije, on izgubio dio plina jer ovaj ode u atmosferu", objašnjava Resplandy. "Ako čašu Coca-Cole ostavite na suncu, ona će ostati bez svojih plinova."
Taj je pristup znanstvenicima dopustio da provjere dosadašnje podatke o zagrijavanju oceana. Zato su otkrili da su se oceani zagrijavali brže. "Osjećam da je ovo veliki uspjeh. Izvanredno je to što smo zagrijavanje oceana uspjeli potvrditi preko atmosferskih plinova, rekla je Joellen Russell, profesorica oceanografije na Sveučilištu u Arizoni. "Naša je klima evidentno osjetljivija. Postoji mogućnost da je naš budžet za ugljik puno manji nego što smo to prije mislili."
Znanstvenici koji su radili na studiji izračunali su da se emisije stakleničkih plinova koje se trenutno proizvode u svijetu moraju smanjiti za 25 posto kako bi se izbjeglo zagrijavanje planeta za dva stupnja Celzijusa, odnosno pola stupnja više nego poželjnih 1,5 stupnjeva. Panel znanstvenika Ujedinjenih naroda nedavno je ustvrdio da se emisije do 2030. godine moraju prepoloviti kako bi se zagrijavanje planeta zadržalo ispod 1,5 stupnjeva Celzijusa.