U nastavku donosimo:
- sjećanje dr. Zdenka Franića na prve signale iz Černobila i dramatičnu reakciju u zagrebačkom IMI-ju
- prvu javnu objavu dr. Alice Bauman na Radiju 101 i što je time značilo za zaštitu građana
- iskustva te niz neobičnih uzoraka koji su pristizali na analize
- terenski dojam iz zone, od Pripjata do “Crvene šume”, kroz oči IAEA-ine delegacije
- što danas donose radovi hrvatskih znanstvenika i kako se tema ogleda u književnosti i popularnoj kulturi
Bilo je to doba bez mobitela, interneta i društvenih mreža. Ali, vijest o nesreći u sovjetskoj Nuklearnoj elektrani "Vladimir Iljič Lenjin" udaljenoj oko 15 km od gradića Černobila, koja se dogodila 26. travnja 1986., nije se mogla prikriti jer se radioaktivni oblak počeo širiti sjevernom Europom. Švedski diplomati obratili su se vlastima u Moskvi, no tamo su odlučno negirali da se išta dogodilo. No, vijesti o visokoj razini radioaktivnosti u Skandinaviji širile su se Zapadom, pa se pritisak na Sovjetski Savez povećavao. Tek kasno navečer 28. travnja vlasti u Moskvi priznale su da se u rano jutro 26. travnja u nuklearki Černobil dogodila nesreća.
Dr. Zdenko Franić u to je doba bio mladi inženjer fizike na početku karijere u Odjelu za zaštitu zračenja u Institutu za medic...
