Ako ste ikada pomislili da studenti koji studiraju pojedine predmete imaju određena karakterna obilježja, ispostavlja se da ste bili u pravu, prenosi Independent.
Psihologinja dr. Anna Vedel sa sveučilišta u Aarhusu u Danskoj napisala je članak u časopisu Osobnost i individualne razlike u kojem je analizirala 12 studija objavljenih između 1992. do 2015. godine prikupljajući podatke o nešto više od 13,300 studenata. Istraživanje je pokazalo da su određeni karakterni stereotipi koji se vežu uz određene studijske programe možda istiniti, barem kada je riječ o korelaciji s 'velikih pet' karakternih crta.
Od 12 studijskih programa, za njih 11 su utvrđene velike razlike između subjekata. Članak je istražio tzv. 'velikih pet' karakternih crta: neurotičnost, ekstrovertiranost, otvorenost ka iskustvu, prijemčivost i savjesnost.
Kada se radilo o neurotičnosti - koju karakteriziraju snuždenost, iritacija i emotivna nestabilnost - dr. Vedel je otkrila da su studenti umjetnosti i društvenih znanosti bili visoko plasirani u usporedbi s drugima. Odmah nakon njih su bili plasirani budući psiholozi. Ekonomisti su u prosjeku imali najniže rezultate u ovoj kategoriji.
Ekstrovertiranost - koju karakterizira opća društvenog i nametljivost - su u najvećem broju pokazivali studenti ekonomije, prava, političkih znanosti i medicine, dok su studenti umjetnosti i društvenih te drugih znanosti pokazali niske razine ove osobnosti. Podaci za ovu karakternu crtu naglasili su koliko su odvjetnici i doktori zapravo 'druželjubivi'.
Otvorenost - u koju pripadaju kreativnost i mogućnost imanja vrlo široke sfere interesa - su u najvećem broju pokazivali studenti društvenih znanosti, umjetnosti, psihologije i političkih znanosti. S druge strane oni koji su studirali ekonomiju, inženjerstvo, pravo i druge znanosti bili su manje otvoreni.
Prijemčivost - koja se bazira na povjerenju i nesebičnosti - su u najmanjoj mjeri pokazivali studenti prava i ekonomije nasuprot drugim studentima.
Savjesnost - u koju pripadaju organiziranost, usredotočenost i temeljitost - su u najmanjoj mjeri pokazali studenti umjetnosti i društvenih znanosti, time potvrđujući stereotip da su oni koji studiraju te predmete neozbilljni, skloni nepoštovanju i manje organizirani od drugih.
Dr. Vedel je u članku zaključila kako bi 'profesori i nastavnici mogli biti bolje opremljeni u sastavljanju i strukturiranju akademskog okruženja na način koji će stimulirati i angažirati studente kada bi uzeli u obzir opće karakteristike studentske populacije'. Prema MailOnlineu, dr. Vedel je rekla da ne misli da bi rezultati njezinog istraživanja trebali igrati ulogu u usmjeravanju ili odabiru studijskih programa. 'Istraživanje bi moglo inspirirati one koji se dvoume i koji žele odabrati studij na temelju nečega više od samo sposobnosti', zaključila je dr. Vedel.