U tri škole u manjim mjestima, od kojih je jedna na dalmatinskom otoku, otkriveni su lažni učitelji stranih jezika i informatike. Krivotvorene diplome detektirane su ovaj tjedan tijekom provjere na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.
Svi ravnatelji škola u Hrvatskoj dobili su od Ministarstva obrazovanja zadatak poslati na provjeru matičnim fakultetima diplome svih svojih zaposlenika, i to su dužni napraviti do kraja godine kako bi se sustav u što većoj mjeri pročistio. Zanimljivo je da je i Vlada BiH, tri dana nakon što je ministrica obrazovanja RH dala svoj naputak ravnateljima, usvojila inicijativu Federalnog ministarstva znanosti i obrazovanja za pokretanje revizije diploma svih zaposlenika ne samo u školama, nego i u federalnim tijelima uprave, institucijama, zavodima, agencijama, direkcijama i drugim tijelima čiji je osnivač F BiH. Njihovom revizijom bit će obuhvaćeni svi dužnosnici, državni službenici i namještenici.
Sudeći prema dosadašnjim policijskim istragama, počinitelji kaznenih djela do lažnih su diploma dolazili na tri načina: kupnjom putem interneta, izravnim kontaktom s ponuđačima te u samostalnoj, kućnoj radinosti. U slučaju prodaje diploma od privatnih ponuđača ili tvrtki registriranih za usluge obrazovanja, cijena srednjoškolskog falsifikata kretala se od 300 do 1000 eura, a sveučilišne diplome od 3500 do 4000 eura. Biznis se svojedobno vrtio poluprikriveno u oglasnicima, uz najčešću šifru: “Pomoć u pisanju seminara, diplomskih radova, doktorata...”
Da pojava nije nova, svjedoče primjeri iz proteklih godina, kako u Hrvatskoj tako i u susjedstvu i šire.
U 2009. godini samo je u Elektroprivredi Crne Gore pronađeno 86 krivotvorenih diploma, a nakon što je više od 60 radnika iz istog razloga dobilo otkaz u Kombinatu aluminija. U Srbiji su, pak, 2012. procijenili da je deset posto njihovih diploma lažno, nakon velike afere s lažnim policajcima. Što se BiH tiče, u regionalne anale ušla je izjava jednog policajca s lažnom diplomom: “Nisam znao da nije prava. Ja sam mu pošteno platio, a on mi podvalio!”
Što se Hrvatske tiče, u travnju 2011. zadarska je policija potvrdila slučaj lažne učiteljice (28) s Paga koja je sedam mjeseci predavala matematiku u Osnovnoj školi Jurja Dalmatinca u Pagu. Lažnu diplomu izradila je sama na računalu i odnijela je na ovjeru javnom bilježniku u Rijeci. Bilježnik nije znao da ovjerava lažni dokument. Kazneno je prijavljena za krivotvorenje isprava i ovjeravanje neistinitog sadržaja.
U travnju 2014. arhivar Zagrebačkog velesajma, Mirko K. (39), priznao je novinarki Jutarnjeg lista da je svoju krivotvorenu diplomu kupio u parku Maksimir. Prišao mu je gospodin koji se predstavljao kao tajnik Prometnog fakulteta i ponudio mu diplomu za 4000 eura. “Sreli smo se dvaput. Prvi put kad je prišao meni i mom društvu u Maksimiru i drugi put kad mi je dao dva primjerka diplome, a ja njemu novac. Osim diplome, u cijenu je bio uračunat i upis visoke stručne spreme u radnu knjižicu. Pitao me imam li još kolega kojima treba diploma”, ispričao je.
U jeku afere s lažnim diplomama u Zagrebačkom holdingu, u svibnju 2014., broj onih koji su lažirali stručno zvanje (uglavnom srednjoškolske svjedodžbe) popeo se na 153.
Osnovni je problem s krivotvorenim diplomama u činjenici da poslodavci, kada je riječ o školama - ravnatelji, prilikom zapošljavanja nemaju obaveznu praksu provjere dokumenata na matičnom fakultetu. S druge strane, većina diploma nije zaštićena sofisticiranim rješenjima pa ekonomska cijena izrade A4 diplome na jednom od zagrebačkih fakulteta iznosi 12 kuna, kažu upućeni. Rješenje vide u podizanju kvalitete i zaštitnih mehanizama na svjedodžbama i diplomama, o čemu se svojedobno raspravljalo na sveučilištima. Od sustavnog rješenja se odustalo, dakako zbog novca.