Matt Groening ima novu seriju, tek treću u karijeri ovog 64-godišnjeg autora, po magazinu Time, kreatora najbolje televizijske serije svih vremena - “Simpsoni”. Serija se zove “Disenchantment” (“Razočaranje”), nastala je u produkciji Netflixa i od druge polovice kolovoza dostupno je svih deset polusatnih epizoda. “Simpsoni” se emitiraju još od 1989. godine, do sada smo vidjeli 29 sezona i 639 epizoda, a priča o disfunkcionalnoj obitelji iz provincijskog gradića Springfield do sada je osvojila 31 nagradu Emmy. “Futurama” je startala deset godina poslije i išla je samo četiri godine; iako nije doživjela slavu “Simpsona”, ta parodija na ZF ima kultni status, a na njezinu ju je vrhuncu gledalo čak 19 milijuna gledatelja. Dosadašnji je rekord “Simpsona” 33 milijuna gledatelja.
Neposlušna kći
Stoga ne čudi što su svi vrlo uzbuđeni zbog novog autorskog uratka dobroćudnog animatora iz Santa Monice, čija je “crtana satira” kao malo što uhvatila duh vremena u kojem živimo. Radnja “Disenchantmenta” smještena je u srednji vijek, u samo naoko bukolik svijet bajki, kraljevstvo po imenu Dreamland, a glavna je junakinja princeza po imenu Bean. Neposlušna kraljeva kći je protofeministica - pije, karta, tuče se, hoda dvorcem u toplesu i ama baš nikako ne želi pristati na namješteni brak s princem iz susjednog kraljevstva. Njezin otac, kralj, jedan je potpuno neugodan tip, narcisoidan brko koji ne pokazuje nikakve emocije prema svojoj kćeri. Kraljica, njegova supruga i Beanina maćeha, jasna je sprdnja na temu zločeste Snjeguljičine maćehe, a u sebi ima nešto (zmijski jezik) i od snahe/guje iz “Šume Striborove” Ivane Brlić-Mažuranić.
I kao da joj njezin buntovnički karakter nije dovoljan, u život problematične princeze ulazi demon po imenu Luci nakon što je na nju bacio čini neki polusvijet iz podzemlja. Paralelna priča koju pratimo ona je o patuljku Elfu koji živi u svijetu vrlo nalik onom iz animiranog hita DreamWorksa - “Trolovi”. Nesretan zbog silne sreće koja ga okružuje i nakon što obljubi kraljevu kćer, Elf bježi u Dreamland koji pak izgleda poput kraljevstva iz neke pop-up slikovnice.
Kad je lansirao “Simpsone” i deset godina poslije “Futuramu”, Groening je, baš kao i svi mi, živio u sasvim drukčijem medijskom krajoliku. Bilo je to, za početak, ipak 20. stoljeće, a osamdesete i devedesete godine bile su bremenite pop-kulturnim referencama - na kraju krajeva - bilo je to doba kad je popularna kultura proživljavala svoj vrhunac. Zato Groening i kaže kako je njegova glavna namjera sa “Simpsonima” bila - zabava i subverzija. “Na samom početku sa ‘Simpsonima’, prije trideset godina, mi smo željeli osvojiti i urušiti tadašnju prevladavajuću pop kulturu. Ma koliko to danas možda pretenciozno zvučalo”.
Kao što znamo, Groeningu je to sa “Simpsonima” i uspjelo te je serija o Svatkoviću Homeru, njegovoj ženi Marge, sinu Bartu te kćerima Maggie i Lisi bila lakmus papir za američku povijest zadnjih tri desetljeća. Kao likovi, u seriji su se pojavili Elizabeth Taylor, Justin Bieber, Tom Hanks, Mark Zuckerberg, Stephen Hawking, Tony Blair, Lady Gaga, da nabrojimo samo neke, a kao glasove koje su podarili drugim likovima, čuli smo Michaela Jacksona, Winonu Ryder, Michel Pfeiffer, Dustina Hoffmana, Piercea Brosnana, Eda Sheerana...
Ozbiljni i trivijalni problemi
No, vremena su se promijenila. Na novinarsko pitanje je li odnos između princeze Bean i njezina oca kralja samo preslika neobične, da ne kažemo bolesne, relacije između Donalda i Ivanke Trump, Groening je to zapanjeno zanijekao. Tim više što lansiranje njegova novog autorskog djela još uvijek prolazi u sjeni kontroverze u vezi s likom Apuom, indijskim vlasnikom dućana iz “Simpsona”. Hari Kondabolu, i sam komičar indijskog porijekla, optužio je prošle godine Groeninga da likom Apua samo podržava (loše) stereotipe o Indijcima - ili da budemo točni - Amerikancima indijskog podrijetla. Groening je na to u jednom intervjuu odgovorio da je danas moderno biti uvrijeđen i tako samo dolio ulje na vatru. Te je kasnije specificirao: “Čovjek mora birati vlastite bitke. Ima ozbiljnih stvari zbog kojih se trebaš uzrujavati, ali ima i trivijalnih”.
Čini se nekako zdravorazumski pitati kako danas raditi satiru ako iza svakog ugla leži optužba za političku nekorektnost ili kulturnu aproprijaciju? Dobri Groening ne bježi od rasprave, ne odustaje od svojih likova, pa tako obećava da će jednog dana detaljno elaborirati zašto je Apu takav kakav jest. Ovo odugovlačenje čini mi se kao dobra taktika.
Groening je rođen u Oregonu 1954. i u svojim ranim dvadesetima odlazi u Los Angeles, gdje ganja karijeru pisca. Uvijek je bio popkulturni šmokljan, kompulzivni sakupljač pop memorabilija, duhovit tip koji se volio skrivati od stvarnog svijeta iza svojih likova. “Life in Hell” (“Život u paklu”) naziv je njegova stripa iz 1977. godine u kojem je tematizirao vlastiti život u Los Angelesu. Strip mu je donio prvi televizijski posao, pa je počeo raditi kratke animirane filmove za Tracey Ullman’s Show. Tu su se dogodili počeci “Simpsona”, a Groening je počeo stvarati likove koji su se temeljili na ljudima koje je poznavao i članovima njegove obitelji.
Matt Groening
Serija “Disenchantment” nastala je na temelju ideje za drugi film o “Simpsonima” koji nikad nije realiziran. Groening je vidio Homera kao srednjovjekovnog kralja, no šefovima filmskih studija ta se ideja - prije desetak godina - nije pretjerano svidjela. Međutim, televizijska i filmska scena u proteklom se desetljeću radikalno promijenila; stvari mijenjaju kabelske kuće i televizija na zahtjev, koji su počeli proizvoditi i naručivati gomilu visokokvalitetnog sadržaja. Netflix u svojem portfelju ima dvije izvrsne originalne animirane serije - “BoJack Horseman” - o propaloj televizijskoj zvijezdi koja je, eto, baš slučajno - konj, te novija - “Big Mouth”, o četvero klinaca u ranoj fazi puberteta. Čini se nekako logičnim da je trenutačno najjači igrač na terenu dogovorio posao s kraljem animirane satire koja podjednako prolazi kod djece i kod odraslih.
Svijet patnje i idiota
“Kad smo počinjali sa ‘Simpsonima’, televizijske mreže bile su vrlo konzervativne, nisi nikako smio uvrijediti djeda i šokirati unuka. No, mi smo rekli da nas nije briga. Počeli smo pisati najpametnije šale što smo mogli i na kraju je ispalo da djeca nisu tako osjetljiva kao što smo mislili. A i nekim djedicama su se dopali ‘Simpsoni’. I mislim da je važno naglasiti - ako nisi skužio šalu, to nije razlog za ljutnju. Nema veze, možda ćeš shvatiti sljedeću”, rekao je Groening u intervjuu za Sunday Times.
Reakcije na “Disenchantment” su podijeljene. Neke “nerdovske” kritike prigovaraju da serija ponavlja parodijske obrasce “Futurame” te da sve previše nalikuje na “Monty Python”. Meni se čini da je lik princeze Bean dosta dobro pogođen te da suvremena sprdačina u srednjovjekovnom okruženju rezultira začudnim humorom, što je uglavnom dobro. Svi hvale glumicu Abbi Jacobson koja je dala glas princezi, komičarku koju smo upoznali u seriji “Broad City”, koja se prikazuje na Comedy Centralu. “Kako se nastaviti smijati u svijetu ispunjenom patnjom i idiotima”, pomalo je šekspirijanski Groeningov moto za ovu seriju. Prepoznajemo tu i neuroze i bedastoće iz “Simpsona”, pogotovo u narcisoidnoj gluposti odraslih i onih na vlasti, a posebno uspješnim čini se lik simpatičnog demona Lucija, od toga kako je nacrtan - posve crn, pa do toga da ga ubrzo počnemo doživljavati poput kućnog ljubimca. Najviše prigovora došlo je na račun same priče jer ovo je prvi put da tijekom sezone pratimo kontinuirani razvoj nekih događaja, a pred nama se odvija najstarija od svih priča - ona o junaku koji kreće u avanturu. U ovom slučaju to je junakinja - 19-godišnja buntovna princeza.
Naravno, Groeningu je bilo strašno teško doseći onaj obzor očekivanja kakav ima nepregledno veliko pleme obožavatelja “Simpsona”. No, imo je veliku želja da se okuša u, po vlastitom priznanju, omiljenom žanru fantasyja. Netflix je od Groeninga naručio 20 epizoda ove serije, pa je sasvim sigurno da ćemo gledati i drugu sezonu animirane priče o protofeminističkoj srednjovjekovnoj princezi na pragu odrastanja.